Kopla dužeg metra

С Википедије, слободне енциклопедије

Kopla dužeg metra (šp. copla de arte mayor), u španskoj poeziji, predstavlja strofu od osam stihova dužih od osam slogova (šp. versos de arte mayor). Rima je konsonantska, sa dve ili tri različite rime raspoređene u dva katrena ukrštene ili obgrljene rime pri čemu četvrti i peti stih imaju istu rimu i povezuju prvi i drugi katren.

Naziva se još i kopla Huana de Mene (šp. copla de Juan de Mena) po pesniku Huanu de Meni, autoru dela Laberinto de fortuna koje je napisano u ovoj formi.

Ova strofa je poreklom iz provansalske pesničke tradicije, a zatim preko galisijsko-portugalske poezije dospeva i u špansku poeziju.

Najviše je prisutna tokom XV veka i prve polovine XVI veka. Koriste je predrenesansni španski pesnici koji su pripadali alegorijsko-danteovskoj školi, kao što su Fransisko Imperijal, Huan de Mena, Pedro Lopes de Ajala i don Injigo Lopes de Mendosa, markiz od Santiljane.

Njena metrička šema je najčešće ABBAACCA, ređe ABABBCCB ili ABBAACAC, sa stihovima od dvanaest slogova (dvanaestercima) podeljenim na dva polustiha od 6 slogova.


Como el ferido de aquella saeta

que trae consigo la cruel engorra,

mientras más tira, por bien que l'acorra,

más el retorno lo fiere e aprieta,

así mi persona estava subjecta:

quando pugnava por descabollirme

mi priessa e la de otros me tiene más firme,

non governándome de arte discreta.

Literatura[уреди | уреди извор]

  • Quilis, Antonio, Métrica española, Ediciones Ariel. 14ª edición. Madrid, 2001.
  • Varela Merino, Elena et al., Manual de métrica española, Editorial Castalia. Madrid, 2005.