Profesionalni kancerogeni

С Википедије, слободне енциклопедије

Profesionalni kancerogeni su hemijski, fizički i biološki agensi kojima je neka osoba izložena na radnom mestu i koji uvećavaju rizik od nastanka malignog oboljenja među radnicima u procesu rada. Prema proceni oko 4% svih smrtnih slučajeva od raka nastao je nakon izlaganja profesionalnim kancerogenima. U Srbiji, profesionalne maligne bolesti čine 1,4% svih dijagnostički dokazanih profesionalnih bolesti, odnosni 7,6% svih profesionalnih bolesti među zdravstvenim radnicima.

Razvrstavanje profesionalnih kancerogena[уреди | уреди извор]

Kod hemijskih profesionlanih kancerogena, kancerogeni rizik se procenjuje:

  • na osnovu epidemioloških studija,
  • eksperimentalnih istraživanja na životinjama i podataka iz in vitro testova.

Nakon izvršene procene sačinjena je lista kancerogena po kojoj su hemijske materije kao i zanimanja klasifikovani u četiri grupe: Prema hemijskim kancerogenim materijama, zanimanja su klasifikovana u četiri grupe:

Grupa Kancerogenost Broj hemijskih agenasa Dokazi
Prva grupa Agensi koji su za ljude kancerogeni
22
Hemijske materije za koje postoje čvrsti dokazi o kancerogenom dejstvu.
Druga 2. A grupa Verovatno kancerogeni agensi
22
Njihovo kancerogeno dejstvo dokazano je u eksperimentu, ali su dokazi o kancerogenosti za ljude ograničeni.
Druga 2. B grupa Moguće kancerogene materije
91
Njihovo kancerogeno dejstvo dokazano u eksperimentu, ali su dokazi o kancerogenosti za ljude ograničeni.
Treća grupa Agensi koji se ne mogu klasifikovati u odnosu na kancerogeno dejstvo
Četvrta grupa Agensi koji verovatno nisu kancerogeni za ljude Materije za koje postoje dokazi da nisu kancerogene za ljude i životinje.

Najzastupljeniji hemijski kancerogeni[уреди | уреди извор]

Agensi kancerogeni za ljude Organ na koji deluje kancerogen Izvor ekspozicije Bolesti
Nikl Nos, sinusi, pluća, bronhije Metalurgija, legure, katalizatori Rak sluzokože nosa i paranazalnih šupljina, primarni rak bronhija i pluća.
Kadmijum Pluća, prostata Proizvodnja boja/pigmenata Povećava rizik od pojave karcinoma prostate i karcinoma respiratornog trakta.
Arsen Pluća, koža, jetra Staklo, metal, pesticidi Rak kože, pluća i jetre.
Rak pluća javlja se dva puta, a rak kože deset puta česće kod radnika izloženih arsenu u industriji u poređenju sa kontrolnom grupom'
Hrom
(šestovalentni)
Bronhije, pluća Oblaganje metala, proizvodnja boja Rak bronhija i pluća
Berilijum Pluća, kosti Vazduhoplovna industrija/metali Nije dokazano kancerogeno dejstvo na čoveku.
Azbest Pluća, pleura, peritoneum Izolacija,filterski materijal, tekstil Karcinom pluća i mezoteliom pleure i peritonuma.
Hematit Pluća Rudari u rudnicima gvozdene rude Karcinom pluća.
Kancerogeni efekti nastaju kao posledica

udruženog delovanja gvožđa i silikogene prašine.

Venilhlorid Jetra Plastika, monomeri Angiosarkom jetre.
Katran
Parafin
Koža Gorivo Karcinom kože, grla i pluća
Benzen
Toulen
Ksilen
Krvni sistem Organski rastvarači, gumarstvo Leukemija
Etilenoksid Krvni sistem Sterilizacija Leukemija
Mineralna ulja Koža Maziva
Iperit Pluća Bojni otrov
2-Naftilamin Mokraćna bešika Industrija boje/pigmenata
Bis-etar i
hlormetiletiletar
Pluća Hemiski međuproizvodi

Izvori[уреди | уреди извор]

  • Vidaković A,editor. Medicina rada I. Beograd:Udruženje za medicinu rada;1997.
  • Vidaković A,editor. Medicina rada II. Beograd:Udruženje za medicinu rada;1997.
  • Vidaković A. Profesionalna toksikologija.Beograd: Udruženje toksikologa Jugoslavije;2000.
  • Jovanović J, Aranđelović M.Praktikum iz medicine rada. Niš: Savez studenata Medicinskog fakulteta;1998.

Spoljašnje veze[уреди | уреди извор]


Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).