Janča Jovanović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Janča Jovanović
Datum rođenja1845.
Mesto rođenjaVranje
Datum smrti1899.
Mesto smrtiVranje

Janča Jovanović Baldžija (Vranje, 1845 – Vranje, 1899) bio je trgovac, kožar i užar. Bio je veliki zadužbinar.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Bio je oženjen Katarinom sa kojom je imao četiri kćeri: Stanislavu, Sofiju, Nataliju i Leposavu. Baldžija je bio i predsednik Vranjske opštine i poslanik u Skupštini Kraljevine Srbije. Iza sebe je ostavio neizbrisiv trag, ne samo kao poslovno uspešan i bogat čovek, već i kao zadužbinar koji sagradio hotel u Vranju i pozorište, koje sa hotelom predstavlja jedinstveni građevinski objekat. Bio je jedan od donatora sredstava za izgradnju kasarne u Vranju. Takođe je sagradio i zgradu u kojoj je bila smeštena pošta. Kao momak i posle ženidbe, živeo je u svojoj staroj porodičnoj kući u Vranju, danas Ulica Cara Dušana. Na mestu stare porodične kuće Janče Jovanovića Baldžije, danas se nalazi Uprava predškolske ustanove Naše dete. Nesrećnim slučajem 1899.godineje preminio. Naime prema pričama starih Vranjanaca, Baldžija je osušene i pripremljene kože stavljao na zaprežna kola, svom snagom je povukao konopac da zategne tovar i tada je došlo do kidanja užeta tako da je Baldžija svom snagom udario potiljkom o prvi stepenik kuće i ostao na mestu mrtav.[1]

Društveno i političko delovanje Janča Jovanović Baldžija[uredi | uredi izvor]

Baldžija je bio veoma uspešan trgovac kožom i užadima. Kako je kožu pakovao radi transporta u velike bale, dobio je svoj nadimak Baldžija. Bio je krupan i veoma snažan čovek te ga je Husein paša, kada je odlazio iz Vranja unajmio da mu pomogne u prenosu dragocenosti do Turske. Jedno magarence je navodno bilo dosta natovareno, teže se kretalo, zaostajalo za karavanom, pa je Baldžija, kada su duboko zašli u šumu, iskoristio situaciju i neopaženo se sa magaretom natovarenim zlatom vratio u Vranje.Kao i svaka druga čaršijska priča i ova nije sasvim pouzdana. Bio je politički angažovan i godine 1893. bio je predstavnik Narodne skupštine Kraljevine Srbije. Bilo kako bilo, Janča Jovanović Baldžija je veliki deo svog ogromnog bogatstva ostavio Vranju. Sagradio je hotel u čijem sastavu je bila i pozorišna sala (koriššćena za kostim masken balove ondašnjih glumaca Vranja i gostujućih amatera i građanstva varoši). Učestvovao je u izgradnji kasarne, sagradio zgradu pošte, bio inicijator i učestvovao u izgradnji gradskog parka idr. Pored toga što je bio ugledan trgovac, bogat čovek, bio je vrlo društveno aktivan, poslanik i predsednik Opštine Vranja. Baldžija je obeležio jedno vreme na prelazu iz otomankog ropstva u slobodnu Kraljevinu Srbiju. Baldžija je i danas prisutan u gradu, kroz objekte koje je ostavio Vranju i Vranjancima. Stoga i zaslužuje da bude upamćen po dobru koje je za života činio kao dobrotvor Vranjski.[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Zdravković Džonov, Ljubica. Znameniti Vranjanci (2015. izd.). Vranje: Istorijski arhiv "31. januar". str. 31—33. 
  2. ^ Simonović, Rista. Društvena istorija Vranja (2013. izd.). Vranje: Istorijski arhiv "31 januar".