Bakrorez
Bakrorez (fr. burin, nem. Kupferstich, engl. engraving) je grafička tehnika duboke štampe, kod koje se matrica izrađuje mehaničkim putem.
Istorijat
[uredi | uredi izvor]Urezivanje u metal je bilo poznato u Kini još u X veku, a u Evropi kasnije, u XIII veku. Bakrorez je tehnika koja se razvila u okviru zlatarskog zanata. Urezani ornamenti i ukrasi su se otiskivali delom radi kontrole urađenog posla, delom radi sakupljanja otisaka. Dokazano je da su prvi otisci u ovoj tehnici korišćeni četrdesetih godina XV veka za ilustrovanje tekstova, kao ukrasi kutijama, molitvenicima, ukrašavani bojom i oblagani zlatom. Za najraniji otisak se smatra rad anonimnog nemačkog majstora iz 1446. godine, „Bičevanje“.
Svakako najveći majstor datog perioda je Martin Šongauer (oko 1435-1491), uz Direra jedan od najvećih nemačkih bakrorezaca. Osim ove dvojice, spomenimo još i Hansa Baldunga Grina (1484—1545) i Luku van Lejdena (1494—1533), zatim Luku Kranaha (1515—1586), Henrika Golcijusa (1558—1617), Klod Melana (1598—1688), a od modernih umetnika Stanli Vilijema Hajtera (1901—1988) i Žaka Vilona (1865—1963).
Princip
[uredi | uredi izvor]Nastaje urezivanjem linija oštrim alatom, gravirnim iglama za bakrorez, u bakarnu ploču boljih pozitivnih svojstava, hladno valjanu tvrđe sorte sa povišenim metalnim zvukom. Pre urezivanja, metalna ploča se temeljno izbrusi i ispolira do visokog sjaja. Zatim se pristupa graviranju. Za tu svrhu se koriste dleta raznih profila i namena, napravljena od visokokvalitetnog čelika. Za vreme graviranja, ploča je položena na kožni jastučić, koji omogućava okretanje ploče pri radu. Izrađena matrica se nabojava i štampa kao i bakropis. Ipak, manipulacija nabojavanja i brisanja zahteva nešto veću pažnju i pedantnost. Ova izuzetno teška grafička tehnika, koju danas praktikuje veoma mali broj umetnika, karakteristična je po jasnim i preciznim linijama. Danas se najčešće koristi u štampi novčanica.
Bakrorez se razlikuje od tehnike bakropisa. Iako su ove dve tehnike srodne i pripadaju obe tehnikama duboke štampe, kod bakropisa se crtež dobija hemijskim putem, delovanjem kiseline na ogoljenu bakarnu ploču.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Dževad Hozo, Umjetnost multioriginala, Prva književna komuna Mostar, 1988.