Bronislava Vajs Papuša
Bronislava Vajs | |
---|---|
Lični podaci | |
Puno ime | Bronislava Vajs |
Nadimak | Papuša |
Datum rođenja | 10. maj 1910. 17. avgust 1908. ili |
Mesto rođenja | Lublin, Kongresna Poljska |
Datum smrti | 8. februar 1987.78 god.) ili (8. februar 1987.76 god.) ( |
Mesto smrti | Inovroclav, Poljska |
Nacionalnost | Romska |
Bronislava Vajs (Lublin, 17. avgust 1908. ili 10. maj 1910 — Inovroclav, 8. februar 1987), poznatija kao Papuša, romska je pesnikinja i pevačica.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rođena u Lublinu 17. avgusta 1908. ili 10. maja 1910. Nije preciziran datum njenog rođenja. O njenoj budućnosti odlučeno je treće noći nakon rođenja. Govorilo se da „ili će doneti veliku čast, ili veliku sramotu”. Odrasla je nomadskim načinom života sa svojom porodicom u Poljskoj. Zbog njene lepote nazvali su je Papuša, što na romskom jeziku znači lutka. Pošto joj je očuh bio pijanica i kockar, a majka neuka, molila je decu koja su išla u školu da joj pokažu slova. Naučila je da čita tako što je krala kokoši, trgujući u zamenu za lekcije sa lokalnim seljanima. Zahvaljujući jevrejskoj porodici koja je živela u blizini, pročitala je puno radova i mnogo knjiga.
Udata je u tradicionalnoj ceremoniji sa 15 godina za mnogo starijeg i poštovanog harfistu Dionizi Vajsa. Učestvovala je u pevanju, zajedno sa suprugom na harfi. Ubrzo nakon što je naučila da peva, počela je da komponuje sopstvene balade i pesme zasnovane na tradicionalnom romskom pripovedanju i pisala je tekstove pesama. Porodica Vajs sastojala se uglavnom od muzičara i harfista. Putovali su po gradovima i selima, svirali u gostionicama, na sajmovima i svadbama.
Između 1954-1981. godine živela je u gradu Gožov Vjelkopolski, gde se romski karavan zauvek zaustavio. U romskoj zajednici susrela se s prezirom jer se odrekla tradicionalne ženske uloge. Odbačena zbog svoje neplodnosti, optužena za otkrivanje detalja romskog jezika, kulture, običaja i plemenskih tajni, izbačena je iz zajednice. Nakon toga, provela je 8 meseci u mentalnoj bolnici, a zatim sledeće 34 godine svog života sama. Umrla je 8. februara 1987 godine u Inovroclavu.[1]
Stvaralaštvo[uredi | uredi izvor]
Poljski pesnik, Jiržij Ficovski, bežeći od tajne policije, pridružio se karavanu Dionizi Vajs 1949. godine. Brzo je primetio literarnu vrednost improvizovanih pesama Bronislave. U svojoj poeziji, koja izvire iz romske narodne tradicije, ona opisuje sudbinu svog naroda, izražava njegove navike i čežnje. Njene pesme, bez pravilnog ritma, ponekad se graniče sa pričom. Pesme je često objavljivala od kasnih četrdesetih do sredine 50-ih, kada je bila uklonjena iz života Roma, najpre u poljskim književnim časopisima, a potom u vlastitim knjigama. Njen prvenac bila je pesma, prevedena sa romskog jezika u publikaciji „Nova Kultura” 1951. godine. Prve prevedene skice Ficovski je poslao Julianu Tuvimu koji je zauzvrat doprineo njenim objavljivanjima.[2] Nakon objavljivanja zbirke „Pesme Papuše” iz 1956. godine, postala je poznata.[3]
Objavljene zbirke pesama[uredi | uredi izvor]
- Pesme Papuše (1956)
- Izgovorene pesme (1973)
- Šumo, oče moj (1990)
- Papuša, velika tajna - Izbor tekstova (1992)
Nagrade[uredi | uredi izvor]
- Lubuška nagrada kulture (1958)
- Nagrada Ministarstva kulture (1978)
- Kulturna nagrada „Nadodrza” (1978)
- Nagrada Gožova (1978)[4]
Film[uredi | uredi izvor]
U režiji Džoane Kos Krauce i Krištofa Kraucea, 2013. godine snimljen je crno-beli film „Papuša” o životu pesnikinje, ali i događajima bitnim za modernu istoriju njene etničke grupe. Autori problematizuju nestajanje romskih predanja, fizičke i moralne gubitke koje su pretrpeli zbog odricanja od nomadske egzistencije. Iako je Bronislava centar interesovanja filma, tek se u njegovoj drugoj polovini sklapaju delovi priče koji se odnose na njenu mladost, nesrećan brak, pesničku ličnost i stvaralaštvo.[5]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Vladisavljević, Nebojša. „Bronislava Vajs – Papusha – ERVROPSKE ROMSKE NOVINE – ERVROPAKO ROMANO LIL – EUROPEAN ROMA NEWSPAPERS” (na jeziku: bošnjački). Arhivirano iz originala 07. 04. 2020. g. Pristupljeno 07. 04. 2020.
- ^ Vladisavljević, Nebojša. „Bronisława Wajs – Papuša – ERVROPSKE ROMSKE NOVINE – ERVROPAKO ROMANO LIL – EUROPEAN ROMA NEWSPAPERS” (na jeziku: bošnjački). Arhivirano iz originala 07. 04. 2020. g. Pristupljeno 07. 04. 2020.
- ^ „17.10.2018. Zemun – ROMSKA KNJIŽEVNOST”. Novinsko-informativna agencija Roma. Arhivirano iz originala 07. 04. 2020. g. Pristupljeno 07. 04. 2020.
- ^ „Papusza (Bronisława Wajs) | Życie i twórczość | Artysta”. Culture.pl (na jeziku: poljski).
- ^ „Filmovi, PAPUŠA”. 2014.fest.rs.