Википедија:Vikipedisti/škola/Midi kurs/Prvi deo

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Midi kurs - prvi deo[uredi | uredi izvor]

Pre nego krenemo klinkite na midi fajl.

Dakle, zvuk je krenuo, što je najvažnije. Sad možemo «na miru» da razgovaramo. Za početak mislim na monolog, a kasnije ko zna?

Namera mi je da govorim o midiju na jedan ličan i neformalan način. Nastojaću da budem što duhovitiji, a razloge za to ću reći kasnije. Biće reči o tome šta je Midi, njegov istorijat, njegove mogućnosti u budućnosti. To znači da ću održati informativan kurs o Midiju kao mediji, načinu komponovanja za Midi, sintesajzerima i drugim alatima koji za to služe, programima koji audio format pretvaraju u Midi, a najviše će biti reči o našem odnosu prema toj vrsti muzike. Ali, možda od svega toga neće biti ništa. Međutim, nikad se ne zna.

Ono što je sigurno, jeste da će ovde biti dobre muzike, pod uslovom da vam se ovaj moj prvi prilog dopao. U suprotnom izbegavajte ovo moje predavanje, ili temu, najmanje sa tri kilometra udaljenosti.

Kako sam ja na ovoj temi samozvani apsolutni gospodar, ima svi da se ponašaju kako ja kažem. I bez ovog prethodno rečenog, naći će se pojedinci koji će hteti da unište ovo moje predavanje. Tim više što je ono originalno, ne postoji ni slično na ukupnoj vikipediji, a verovatno ni na ukupnom internetu (bar ja ne znam za to). Takvi će verovatno izmišljati bezbroj opravdanih dokaza u cilju viših interesa. Skrivaće se iza nekih citata Džimba i nekih pravilnika engleske vikipedije, koja prenosi sliku Sadama u donjim gaćama.

Ne samo zato, prisiljen sam da vodim evidenciju o polaznicima ovog kursa i to na taj način što će se svi zainteresovani polaznici potpisati pri ove strane.

Malo da usporimo sa ritmom. Mislim na muziku. Ali i to je relativno, jer Zorba postepeno sve više ubrzava. I u naslovu ove numere vidimo kako se provlači asimilatoraka politika Grčke. Otkud Zorba da bude Grk kad je po svemu on pravi Srbin. Ne samo po imenu.

Ne znam kako vam tehnički deluje zvuk koji slušate. Ipak je potrebno zadovoljiti neke uslove. Kako je Midi muzički zapis koji je napravio računar, on ima neke karakteristike koje ne mogu da budu iste sa pravim muzičkim instrumentima. U tom smislu, poznato je da ne postoje dve iste prave violine (drvene ili plastične) koje zvuče isto. Međutim prvi sintesajѕeri su uglavnom jednako zvučali. Srećom nije tako i ostalo.

Dakle za slušanje su potrebne slušalice ili zvučnici, odnosno zvučne kutije napravljene od drveta koji daje prirodnu toplotu zvuku, ali i da su dobro iznutra obložene kvalitetnim sunđerom da ne dođe do unutađnje refleksije zvuka koji se manifestuje kao šum koji umanjuje ukupan kvalitet i doživljaj slušanja. Snaga takvih kutija treba da bude najmanje 40-50 Vati sinusno i preko 93 decibela osetljivosti, a najniža frekvencija da bude oko 40 Herca. Mogu da posluže i kvalitetnije slušalice. Za 1000 do 1500 dinara mogu da se kupe prilično kvalitetne koje daju dobar zvuk. Ja imam Filipsove slušalice sa velikim jastucima koje potpuno pokrivaju uši. Njih redovno koristim noću, da ne smetam okolini. Bilo da imate jedno i ili drugo basove stavite na maksimum, jer je Midiju još malo potrebno dok se ne razvije.

Evo polako se primičemo kraju predavanja. Ne znam kako vam ide sinhronizacija čitanja i slušanja. I meni je ovo prvi put, pa nemam iskustva. Kao što vam je poznato u poslednje vreme svoje tekstove dopunjavam muzičkom pratnjom, o čemu će biti više reči drugom prilikom. Ovom ću spomenuti jedan prigovor koji mi je uputio Saša Stefanović, po tom pitanju, smetalo mu je što je pre pročitao tekst nego što je muzika završila. Ja sam mu sugerisao da čita sporije, ali je on odgovorio da ga je majka naterala da nauči brzo čitanje, tako da nismo mogli da nađemo povoljno rešenje.

Ja sam se ipak opredelio za sporije čitače imajući u vidu onu anegdotu: «Draga majko, pišem ti ovo pismo polako, jer znam da ne znaš čitati brzo». Za one kojima je to sporo neka daunloaduju pesme dok ide prva, pa ih kasnije puste, ali takve muzičke jeretike baš mnogo i ne simpatišem.

Za sledeće predavanje sam planirao da više govorimo o samoj muzici, kako ona na nas utiče, koliko smo o njoj ovisni i o mnogim drugim «laganim» temama. Pobrinuću se da bude i grafičkih priloga, možda neki gif a možda čak i muvi, ali bi to već malo komplikovalo.

Za oproštaj do sledećeg susreta sam pripremio jednu prekranu pesmu velikog Robi Vilijamsa. Dobrodošli su svi vaši komentari na strani za razgovor. Vaš domatrios.

Ukupno trajanje predavalja: oko 20 minuta.

Kraj prvog predavanja (20. maj 2005)


Prijavljivanje zainteresovanih učesnika Kursa:[uredi | uredi izvor]