Википедија:GLAM/Srbija/Otvoreni viki GLAM projekat Srbije/Konferencija
Prvi korak ka upoznavanju i zajedničkoj saradnji
Predstavnici Vikimedije Srbije organizovali su 24. februara 2012. godine konferenciju pod nazivom Otvoreni viki GLAM Srbije, kao deo istoimenog projekta namenjenog GLAM institucijama. U želji da se promovišu Vikimedijini projekti i razvije saradnja lokalnih ogranaka Vikimedijine fondacije, događaj je okupio, u Beogradu, oko 70 predstavnika biblioteka, arhiva, muzeja, galerija, fondacija, državnih institucija i udruženja. Pored domaćina, program su obogatili specijalni gosti iz Indije, Italije, Francuske i Češke koji si podelili svoja znanja i iskustva sa publikom.
Zadovoljstvo je bilo saslušati i direktora medijske arhive „Ebart“, Velimira Ćurgusa i direktora digitalne biblioteke „Rastko“, Zorana Stefanovića.
Program konferencije bio je podeljen u šest celina, o kojima možete saznati nešto više u nastavku teksta.
Vikimedijini projekti kao sredstvo za komunikaciju, informisanje i obrazovanje
Fondacija Vikimedija je prema najnovijoj listi The Global Journal, svrstana među 100 najboljih organizacija na svetu. Iako je Vikipedija jedan od najposećenijih sajtova na svetu, mnogi ne znaju na koji način Vikimedijini projekti funkcionišu i kako se oni pravilno koriste. Zbog toga je Vikimedija Srbije smatrala da ovu konferenciju treba da započne sa pričom o uspesima Vikimedijinih projekata, posebno izdvajajući Vikipediju, kao najuspešniji projekat Fondacije.
Prikazana je retrospektiva svih projekata i objašnjena njihova namena. Učesnici su takođe mogli da se upoznaju i sa statistikama razvoja i uspešnosti projekata kao i da se upoznaju sa njihovom upotrebom u školskoj nastavi, obrazovanju i komunikaciji.
Načini zaštite intelektualne svojine na internetu i licence Creative Commons
U svojoj dvojezičnoj srpsko-engleskoj prezentaciji „Digitalna prava, Creative Commons licence i Društvo znanja“, Nevenka Antić, pravnik iz Beograda, Vikipedijanka i Creative Commons Serbia Legal Project Lead, je ukratko objasnila pravni kontekst projekta Otvoreni viki GLAM Srbije s primerima dobre prakse, kao i pravnu prirodu Creative Commons licenci i njihovu ulogu u stvaranju i razvoju Društva znanja. Prezentacija je počela uvodom u značenje osnovnih termina autorskog prava. Zatim je nastala razrada teme objašnjenjem funkcije, zaštite i ograničenja autorskog prava, i dejstva prema ljudskim pravima i javnom interesu, kroz pravnu regulativu i svakodnevnu praksu. Kako bi se tema sasvim razradila, usledilo je objašnjenje pravnog položaja institucija kulturnog nasleđa i njihove uloge u ostvarenju javnog interesa. Na kraju je objašnjena priroda Creative Commons licenci s istovremenim upoređenjem njihovih prednosti s tradicionalnim metodama prenosa autorskog prava, a i prikazani su neki od primera dobrih Open GLAM praksi.
Veza ka brzom i besplatnom licenciranju sadržaja
Važnost dostupnosti dela kulturne baštine na internetu i načini njihovog prikazivanja
Jedan od specijalnih gostiju ove konferencije, bio je Zoran Stefanović, direktor digitalne biblioteke Rastko. Prezentacija je započeta pričom o Elektronskoj biblioteci srpske kulture, kao projektu koji je nastao sredinom '90ih godina prošlog veka. Pionir u ovoj oblasti, kao jedan od retkih digitalnih baza u ovom delu Evrope, ubrzo je postao sinonim za arhivu digitalizovanih dela jugoslovenske i srpske literature. Društvene okolnosti koji su se odigrale na ovim prostorima umnogome su uticale na razvoj kulture digitalizovanja. Zoran je spomenuo privremenu stangaciju projekta prvih godina novog milenijuma, ali i njegov brz oporavak napore da nastavi sa svojom misijom. Pomenuta je i veza između Vikimedijinih projekata i projekta Rastko, kao i prostor ta međusobnu saradnju sa Vikimedijom.
Vikizvornik: Digitalna riznica
Predstavljanje Vikimedijinog projekta Vikizvornik. Objašnjeno je da sadržaj Vikizvornika mora uvek biti slobodan i dostupan. Upoređen je tekstualni pristup Vikizvornika sa slikama koje objavljuju drugi projekti digitalizacije. Prikazan je interfejs Vikizvornika za saradničku digitalizaciju teksta. Najzad, prikazano je međusobno povezivanje Vikizvornika i drugih Vikimedijinih projekata.
Prisutne u publici je zanimalo i na koji način Vikizvornik radi sa metapodacima.
Digitalizacija i tehnologija QR kodova i njihova primena u kulturnim institucijama
Osvrćujući se na prethodne dve celine, predmet ove teme je bila direktna primena vikimedijinih projekata, u GLAM institucijama, kroz upotrebu QR kodova. Predstavljena je istorija razvoja ovih dvodimenzionalnih bar kodova i kroz kratak video zapis je pokazana njihova primena u svakodnevnom životu. Priča je nastavljena sa upoznavanjem slušalaca sa sajtom QR-pedije i načinom funkcionisanja. Potom smo se osvrnuli na direktan primer upotrebe kroz prikazivanje uspešne priče iz Darbi muzeja i Umetničke galerije i Dečjeg muzeja u Indijanapolisu . Ovim je zatvorena priča o mogućnostima upotrebe vikimedijinih projekata. U nastavku su sledile priče o uspešnim projektima.
- Pogledajte priču o upotrebi QR kodova u Darbi muzeju i Umetničkoj galeriji i Dečjeg muzej u Indijanapolisu. (jezik: srpski)
Priče o uspešnoj saradnji i lična iskustva sa Vikimpedijom
Priče o uspešnoj saradnji iz Francuske: Adrijen Aliks
Adrijen Aliks govorila je o istoriji GLAM projekata u Francuskoj, izdvajajući pri tome tri partnerstva. Partnerstvo sa Narodnom bibliotekom Francuske rezultiralo je donirnjem više od 1.500 digitalizovanih knjiga (oko 50.000 strana) na francuskom Vikizvorniku. Ideja ovog partnerstva bio je zajednički rad na ovom Vikimedijinom projektu. Ovo je bilo prvo veliko partnerstvo sa kulturnom institucijom u Francuskoj i služilo je za testiranje sopstvenih metoda, kao i pokazatelj uspešnosti i teškoća. Drugi uspešan saradnja ostvarena je sa gradom Tuluz, gde je gradonačelnik potpisao memorandum koji je omogućio lokalnoj Vikimediji da kontaktira sve kulturne institucije u gradu i sa njima radi na zajedničkim projektima. Bio je to početak bogatog iskustva i saranje, započete pre dve godine i nastaviljene do danas. Treće uspešno partnerstvo ostvareno je sa Versajskim dvorcem. Bila je to prva upotreba programa Vikipedijanca stažiste u nekj francuskoj instituciji. Tokom šestomesečnog stažiranja, stažista je radnicima Palate, uspeo da objasni funkcionisanje svih Vikimedijinih projekata. Olakšano je fotografisanje u najvažnijem francuskom dvorcu, a osoblje je počelo da učestvuje u pisanju članaka. Za kraj, Adrijen je objasnila principe GLAM partnerstva u Francuskoj: otvorenost, razmatranje zajedničkih tema i eksperimentisanje.
- Prezentacija Adrijen Aliks u PDF formatu. (jezik: engleski)
Priče o uspešnoj saradnji iz Češke Republike: Jan Laužek
Vikimedija Češke je mali Vikimedijini ogranak koji je na početku svog GLAM programa saradnje sa GLAM institucijama. Članovi lokalne Vikimedije, započeli su uspešnu saradnju, mahom sa institucijama od lokalnog znača, dok su pregovori sa nacionalnim institucijama u toku. Jan je prikazao svoje viđenje kako GLAM institucije mogu da pomognu razvoju Vikimedijinih projekata i šta oni time dobijaju za uzvrat. Jedna od prvih uspešnih saradnji u Češkoj stvorena je sa Tržebehovičkim muzejom jaslica, koji se nalazi u Tržebehovicima pod Orebem. Muzej koji je trenutno u fazi renoviranja, veoma je zainteresovan za saradnju sa Vikimedijom. Gost iz Češke nastavio je svoje izlaganje u smeru ka objašnjenja mogućih modela parterstva (donacija slika, zajedničko kreiranje članaka, ...)
- Prezentacija Jana Laužeka (jezik: srpski)
Priče o uspešnoj saradnji iz Italije: Kristina Perilo
Kristina Perilo je predstavnik Fondacije Letera27 koja je nosilac projekta Podeli svoje afričko znanje. Afrika je kontinent sa dugom kulturnom istorijom i velikim bogatstvom razbacanom po celom svetu. Cilj ovog projekta je da se velika riznica afričke kulture, zatvorena u GLAM institucijama, prezentuje na Internetu. Ova Fondacija sklopila je mnogobrojne govore sa muzejima, arhivama i galerijama. Preko 50 institucija priključilo se u deljenju afričkog znanja. Za kratak period ovaj projekat zabeležio je sjajne rezultate, preko 30.000 unosa i na na stotine novih članaka.
- Prezentacija Kristine Perilo u PDF formatu (jezik: engleski)
Priče o uspešnoj saradnji iz Indije: Nupur Raval
Lična iskustva Velimira Ćurgusa, direktora medijske arhive Ebart
Velimir Ćurgus je bio još jedan specijalni gost konferencije Otvoreni viki GLAM Srbije. Istraživajući Vikipediju uočio je koje su najzastupljenije oblasti na najvećoj srpskoj enciklopediji i u kojoj meri društvene i državne okolnosti utiču na njen razvoj. U svom kratkom izlaganju, Velimir nam je ispričao i svoje lično iskustvo sa Vikipedijom. Naime, pripremajući se za jednu debatu, pročitao je nekoliko članaka na Vikipediji, koji su mu bili jedini izvor informacija. Međutim na samoj debati, stručnjak u oblasti teme o kojoj je bilo reči, u svom izlaganju je detaljno prepričao ceo Vikipedijin članak. Velimiru je ovo bio još jedan pokazatelj koliko se Vikipedija koristi u svakodnevnim poslovnim i privatnim situacijama.