Pređi na sadržaj

Википедија:Glasanje/Predlog/Izmene pravila za izbor sjajnih članaka

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Pošto mislim da važeća pravila ne prate u potpunosti stanje naše zajednice pokrećem raspravu oko promene pojedinih pravila o izboru sjajnih članaka. Rasprava traje sedam dana od momenta njenog otvaranja. --Vojvoda razgovor 20:37, 10. januar 2008. (CET)[odgovori]

Predlog br. 1[uredi | uredi izvor]

  1. Predlog za Sjajan članak može dati samo korisnik koji na članku nije doprinosio prethodnih 7 dana.— do sada se pokazalo kao kontrapriduktivno a i ne razumem smisao ovoga pravila. Zbog čega neko ko je radio na članku ne može da predloži članak? Ako korisnik misli da je napravio potencijalni sjajni članak zašto ne bi mogao sam da ga predloži a ne da juri nekoga da ga postavi na glasanje. --Vojvoda razgovor 20:37, 10. januar 2008. (CET)[odgovori]
    Potpuno se slažem. Potpuno beskorisno pravilo, a nemamo pravilo na primer, o uslovima koje treba da ispunjava glasač, kao što ih imamo za dobre članke.--Jagoda ispeci pa reci 22:12, 10. januar 2008. (CET)[odgovori]
    Protiv, zato što nam ovde ne trebaju maloletnici koji ne mogu da obuzdaju svoje hormone 7 dana.--Dzordzm (razgovor) 22:26, 10. januar 2008. (CET)[odgovori]
    Ja nešto nisam primetila prisustvo "maloletnika koji ne umeju da obuzdaju hormone." Kad smo već kod neobuzdanih hormona, maloletnici koji ovde cirkulišu imaju daleko obuzdanije hormone od nekih punoletnika, tako da to UOPŠTE nije valjan razlog. Ono što treba regulisati je KO može da predlaže članke i KO može da glasa - ono sa određenim brojem izmena o čemu je već bilo negde reči. To pravilo je mnogo bolje od ovog, koje stvarno nema smisla. --Jagoda ispeci pa reci 23:31, 10. januar 2008. (CET)[odgovori]
    Praviš se blesava kao i obično. Poenta je u tome da se sačeka 7 dana. Samo 7 dana. Svaki članak na kojem se vredno radilo deluje fantastično prvu sekundu nakon što se snimi. Ako ne umeš da sačekaš 7 dana od kad završiš članak, da središ utiske, eventualno nešto prepraviš... onda mislim da nećeš biti konstruktivan član zajednice. To sa time ko može da glasa je peta tema. --Dzordzm (razgovor) 23:45, 10. januar 2008. (CET)[odgovori]
    Svrha ovog pravila je vrlo jasna. Većina Sjajnih članaka postaje takvima angažovanjem jednog ili par urednika. Ovaj period od sedam dana dozvoljava i drugim urednicima, koji nisu aktivno bili umešani u oblikovanje članka, da u njemu isprave eventualne zamerke koje imaju čime se izbegavaju kilometarske diskusije na samom glasanju i lakše postiže konsenzus, pri čemu sam članak trpi veće izmene tokom samog glasanja. Tih sedam dana je dakle prilika za sve one koji su prepoznali potencijal članka da ga dodatno usavrše sa svoje strane, čime se dodaje veća raznovrnost završnom produktu :) Oni kojima je taj članak mezimče neće ništa izgubiti za tih sedam dana, možda će ga i sami doraditi, prepoznati nesavršenosti, a ovako se ostvaruje jedan veći stepen objektivnosti. Da se razumemo, ovo pravilo se lako i redovno zaobilazi tako što neko po molbi autora postavi članak na glasanje. Ali duh pravila je na mestu, i zato sam ja protiv njegovog brisanja. --Kale info/talk 23:53, 10. januar 2008. (CET)[odgovori]
    Prvo, dragi moj Džordže, nauči da poštuješ sagovornike a ne da ih diskredituješ time što ćeš reći da se prave blesavi. Veruj mi i ja bih tebi mogla mnogo toga da kažem i da te diksreditujem, ali ne govorim. Kale: samo jedna stvar na taj komentar: Hefe je bio završio Cvijića i obavestio sve na trgu da planira da ga predloži za sjajan. NIKO se nije javio da kritikuje dok ga nakon sedam dana nije stavio na glasanje. A to se inače dešava i sa drugim člancima. Tako da je to lepo zamišljeno, ali u praksi se pokazalo da ne funkcioniše. Ja razumem tvoje razloge, i kad bi to tako stvarno bilo i u stvarnosti, ne bih imala ništa protiv, ali i sam vidiš da dok se ne stavi na glasanje, niko ni ne gleda članak.
    Pravilo je lepo zamišljeno ali ne proizvodi željene rezultate. Kod nas se uglavnom događa da članak koji bude predložen za sjajni bude izložen kritikama, bez konkretnih pokušaja da se on unapredi od strane kritičara (čast izuzecima). U toj situaciji sam predlagač je prinuđen da unosi ispravke. Logičnije bi bilo da postoji pravilo po kojem predlagač, u roku od sedam dana od podnošenja predloga ima mogućnost da ukloni uočene nedostatke. Mislim da je ovo pravilo, kojim se ograničava sloboda rada korisniku u suprotnosti sa samom prirodom Vikipedije koja se stalno menja i razvija. Zato sam za njegovo ukidanje. --Kraljević Marko (razgovor) 12:57, 11. januar 2008. (CET)[odgovori]

I ja sam za. Ako je neko siguran da je dobro zategao članak, smatram da je 7 dana gubljenje vremena. -- Bojan  Razgovor  11:22, 15. januar 2008. (CET)[odgovori]

A i neko moze u 4 oka da zamoli nekog da mu predlozi clanak i da zaobidje pravilo. -- Bojan  Razgovor  11:26, 15. januar 2008. (CET)[odgovori]

Što se obično i radi, i što samo dokazuje nelogičnost i nepotrebnost ovog pravila. Čemu pravilo ako se može lako zaobići? --Jagoda ispeci pa reci 11:29, 15. januar 2008. (CET)[odgovori]

Predlog br. 2[uredi | uredi izvor]

  1. Ako članak nije izabran, može biti ponovo predložen tek nakon 3 meseca od kraja glasanja.- ne razumem funkciju ovog pravila. Ako članak nije izabran na jednom glasanju a uređivač prihvati sugestije i ispravi članak zašto ne bi mogao članak da bude postavljen na glasanje. Kako bi se sprečila eventualna zloupotreba predložio bih skraćenje roka koji je potrebno da protekne na nekoliko dana a da članak drugi put ne može da predloži korisnik koji ga je uređivao (ili da ga postavlja administrator). Ovo ograničenje bih uveo da jedan korisnik ne bi mogao ogroman broj puta da predlaže jedan članak.--Vojvoda razgovor 20:37, 10. januar 2008. (CET)[odgovori]
    I ovo podržavam. Ako je članak sređen, nema razloga da se čeka da prođu tri meseca. --Jagoda ispeci pa reci 22:12, 10. januar 2008. (CET)[odgovori]
    Protiv. Tvoja primedba stoji, ali postoji jasno pravilo za izbegavanje ovog pravila, a to je da 80% onih koji su glasali protiv trebaju da se slože da su njihove zamerke otklonjene. Ako su zamerke otklonjene, neće biti nikakav problem da se ljudi koji su ih postavili slože sa time. --Dzordzm (razgovor) 22:26, 10. januar 2008. (CET)[odgovori]
    Nemam ništa protiv da ovo pravilo ostane, ali da ga se ne držimo kao pijan plota. Savršen primer je ovo danas. Znali smo svi kakav je članak bio, svi smo pratili popravke koje je Marko unosio, SVI znamo ko je Marko, i već je bilo tri korisnika glasalo ZA od mogućih pet koji su glasali u prethodnom glasanju, tako da je situacija bila kristalno jasna. Ovo današnje prekidanje glasanja je apsolutno nepotrebno birokratizovanje i teranje maka na konac.... Savršeno je moglo da prođe i bez toga. --Jagoda ispeci pa reci 23:36, 10. januar 2008. (CET)[odgovori]
    Moglo se jednostavno izbeći da je onaj ko je postavio ponovno glasanje ispoštovao trivijalno pravilo - samo je trebao Nikola da dođe i da kaže da se slaže, što, hm, pretpostavljam da ne bi bio problem. --Dzordzm (razgovor) 23:45, 10. januar 2008. (CET)[odgovori]
    Pa očigledno je da je Nikola došao, ali u momentu zatvaranja glasanja nije jednostavno bio konektovan. Ja sam lepo rekla da sačekate da se konektuje, ali ne, vi ste MORALI da ga zatvorite. Birokratizacija i to apsolutno nepotrebna. Za par sati koliko je delilo zatvaranje i dolazak Nikole i Pokrajca (jer su se uključili manje više u isto vreme), niste baš morali... --Jagoda ispeci pa reci 00:05, 11. januar 2008. (CET)[odgovori]
    Opet, ovaj dodatak pravilu o predomišljanju 80% protivnih ga udopunjuje, mada je utvrđivanje tog predomišljanja pomalo komplikovano. Ni `vamo, ni tamo, pre bih to skratio na jedno mesec dana... --Kale info/talk 23:53, 10. januar 2008. (CET)[odgovori]
    Što se mene tiče, i to može da dođe u obzir. Tri meseca je brate, mnogo. Za tri meseca ne samo da se može popraviti jedan članak, nego se mogu napisati i tri nova i to sva tri sjajna.--Jagoda ispeci pa reci 00:05, 11. januar 2008. (CET)[odgovori]
    Tri meseca je predugačak rok. Trenutno radim u gradskoj upravi i kojoj se davimo u papirima, a rok za rešavanje predmeta je 30 dana. S ozbirom na dinamiku rada i promena na Vikipediji, mislim da bi ovaj rok trebalo da bude dugačak od 15 do 30 dana. --Kraljević Marko (razgovor) 13:10, 11. januar 2008. (CET)[odgovori]

Predlog br. 3[uredi | uredi izvor]

  1. Članak dobija nalepnicu Sjajan ako je za predlog u tom trenutku glasalo barem 80 % onih koji su glasali.- smanjio bih potrebnu većinu. Naša zajenica je previše mala i vrlo mali broj glasova može da promeni tok glasanja. --Vojvoda razgovor 20:37, 10. januar 2008. (CET)[odgovori]
    Upravo tako. Upravo saznah da odnosom 7 (ZA) prema 2 koji čak ne treba da ni budu protiv, dovoljno je da budu u uzdržani, članak ne bi prošao, što je totalni apsurd. --Jagoda ispeci pa reci 22:12, 10. januar 2008. (CET)[odgovori]
    Do sada nismo imali Bog zna kako tesnih slučajeva. Sjajni tekstovi trebaju da održavaju konsenzus zajednice, a 70% nije ni blizu konsenzusa već 2 prema 1. Po meni, 7 prema 2 nije konsenzus. (Uostalom, to je sjajno pravilo za vas: uvek možete da navučete 2 glasa protiv, ali nema veze.) --Dzordzm (razgovor) 22:26, 10. januar 2008. (CET)[odgovori]
    Koje to NAS? Ovde se raspravlja o dobrobiti Vikipedije, a ne o dobrobiti nekih NAS. Ako pominješ NAS, verovatno postoji i VAS? Koji su to NAS i VAS? Ako su NAS i VAS ono što meni pada na pamet, onda VAS ima više nego NAS. I pravilo nije 70 % nego 80 %. Treba taj procenat smanjiti. Eto, na 70 %. Ali u isto vreme i sledeće pravilo usvojiti, da onda glasovi koji obaraju članak budu zaista glasovi protiv, a ne neko fino maskiranje. --Jagoda ispeci pa reci 23:29, 10. januar 2008. (CET)[odgovori]
    80% je 4 na 1, 70% je 2 na 1 - to uopšte nije malo pomeranje, već tektonska razlika. To sa "nas" i "vas" je bio mali "boc" - manje-više, "vas" ste potpuno preuzeli ovu stranicu, "nas" uopšte nema više na njoj, a sigurno nas nema ni 70 ni 80 posto. Cela poenta 80% je da "nas"/"vas" ne mogu da izglasaju šta hoće bez da se složi i dobar deo "vas"/"nas", bez obzira na to ko je "nas" i "vas". --Dzordzm (razgovor) 23:45, 10. januar 2008. (CET)[odgovori]
    Pa valjda je to dobro, ako NAS ne možemo bez VAS, a ni VAS bez NAS... Mada bih ja rekla ipak, da je VAS i te kako brojnije od NAS—Jagoda ispeci pa reci 00:05, 11. januar 2008. (CET)[odgovori]
    80% je mnogo čistija situacija. Ukoliko je 30% urednika protiv, i imajući u obzir posećenost ovih glasanja, to je isuviše blizu onih 50% dovoljnih za ukidanje statusa Sjajnog. Ja sam za ostanak ovog pravila --Kale info/talk 23:53, 10. januar 2008. (CET)[odgovori]
    Kao što rekoh, nemam ništa protiv i da ostane ALI POD USLOVOM DA SE UKINU UZDRŽANI. Ovo pravilo ima smisla samo ako se uzdržani ne računaju. Onaj ko ne može da se odluči, neka ne glasa. --Jagoda ispeci pa reci 00:09, 11. januar 2008. (CET)[odgovori]

Predlog br. 4[uredi | uredi izvor]

  1. Uzdržan glas da se ne računa kao glas. Šta će nam uzdržan kao vrsta glasa. Ako neko hoće samo da prokomentariše postoji komentar.--Vojvoda razgovor 20:37, 10. januar 2008. (CET)[odgovori]
    Ovo je tek glupo. Uzdržan može da bude neko do kraja glasanja, i da pre glasnja promeni glas u protiv ili za. Ako se ne odluči, onda ne treba da se računa, jer u suštini nije ni glasao. Uzdržan glas samo ide na štetu, nikako na korist. Primer sam već dala. 7 za, 2 uzdržana i članak nije izabran za sjajan. Totalno nerealno.--Jagoda ispeci pa reci 22:12, 10. januar 2008. (CET)[odgovori]
    To treba da bude uniformno na svim glasanjima. Ja sam za to da se uzdržani glasovi računaju, ali bi onda trebalo da bude svugde. Međutim, mislim da na glasanju za administratore uzdržane glasove ne računamo, tako da ima smisla da ih ne računamo ni ovde. (U principu, pošteno rečeno, uzdržani glasovi su samo fini glasovi protiv. Kad se dogovorimo da uzdržane glasove ne računamo, ljudi koji bi bili skloni da ih ostave će naprosto apstinirati od glasanja i tako iskrivljavati rezultate. Ali kao što rekoh pošto je većina na pravilima o administraciji bila za to da se ovi glasovi ne računaju, verovatno ih ne bi trebalo računati ni ovde.) --Dzordzm (razgovor) 22:26, 10. januar 2008. (CET)[odgovori]
    P.S. U raspravi o administratorima je bilo „stručnih“ objašnjenja da se uzržani glasovi nigde ne računaju. To jednostavno nije tačno, a jedan primer je npr. Savet bezbednosti UN, u kojem se može glasati za, uzdržano, i protiv, pri čemu se zahteva 9 glasova za. Ovakav sistem je bolje prilagođen situacijama u kojima odlučivanje treba da održava konsenzus radije nego većinu. (Stav „Šta će nam uzdržan kao vrsta glasa“ ne poznaje ni jedan sistem odlučivanja, a jedino pitanje jeste kako se ti glasovi računaju.) --Dzordzm (razgovor) 23:05, 10. januar 2008. (CET)[odgovori]
    Pa ako se ne računaju za administratore, onda ne treba da se računaju nigde. Apsolutno je bezvezno računati uzdržane, jer kao što već jednom rekoh, oni se i nisu izjasnili. Jedino što rade je da kvare račun. --Jagoda ispeci pa reci 23:29, 10. januar 2008. (CET)[odgovori]
    Kao što sam dao primer, u UN nisu mislili tako... --Dzordzm (razgovor) 23:45, 10. januar 2008. (CET)[odgovori]
    Mislim da je uzdržanost svojevrsna izjava (bliska ovome što je Džordž napisao) ali ne smatram da uzdržani glasovi treba da se računaju. Ukoliko je zamerka dovoljno velika, i glas će biti protiv, ovako nema ih smisla računati. Dakle, ostaviti mogućnost uzdržanosti ali te glasove ne brojati. --Kale info/talk 23:53, 10. januar 2008. (CET)[odgovori]
    Drago mi je da vidim da se slažete ovde sa "NAS". Ja sam malopre rekla. Uzdržan može da bude u toku glasanja, da vidi kako drugi glasaju, da li se poravljaju zamerke i sl. Ali u trenutku zatvaranja glasanja, mora da se pre toga promeni na za ili protiv. Ukoliko ostane uzdržan, ne broji se. To je mislim, najpoštenije.--Jagoda ispeci pa reci 00:09, 11. januar 2008. (CET)[odgovori]
    80% je OK. Ovako visok procenat osigurava visok kvalitet članka. Što se uzdržanog glasa tiče, mislim da on više služi za izražavanje neutralnog stava u odnosu na neka politička pitanja dok način glasanja za sjajne članke više liči na referendumski način odlučivanja u kojem ne postoji opcija uzdržan. Korisnik koji bi bio uzdržan zbog manjih primedbi, mogao bi da primedbe stavi u obliku komentara, a da se odluči pre isteka glasanja. Uostalom, neučestvovanjem u glasanju takođe se može izraziti uzdržan stav. --Kraljević Marko (razgovor) 13:35, 11. januar 2008. (CET)[odgovori]

Predlog br. 5[uredi | uredi izvor]

Dodajem još jedan predlog. Da se doda sledeće pravilo:

  1. Glasanje može da postavi i da glasa samo prijavljeni korisnik koji je imao najmanje 100 promena u GIP-u. Ovo pravilo je potrebno kako bi se izbegla postavljanja od strane IP-a ili korisnika koji su se prijavili samo da bi postavili članak na glasanje (imali smo slučaj sa Bitoljem, i to više puta - korisnik se prijavio samo da bi stavio članak na glasanje koji se od prošlog puta ništa nije popravio).--Jagoda ispeci pa reci 00:12, 11. januar 2008. (CET)[odgovori]

Komentari[uredi | uredi izvor]

Ja se slažem sa svim predlozima —Jovan Vuković (r) 22:20, 10. januar 2008. (CET)[odgovori]

Sva pomenuta pravila bi trebalo ukinuti, a procenat glasova neophodan da bi članak bi izabran smanjiti na 60%.—Pirke say it right 00:08, 11. januar 2008. (CET)[odgovori]

Malo je 60 %. Mnogo malo. Ja mislim da je sasvim ok i da ostane kako je sada ili da se promeni na 75 %, ali pod uslovom da se uzdržani glasovi ne broje. --Jagoda ispeci pa reci 00:21, 11. januar 2008. (CET)[odgovori]