Витез лошег кова

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vitez lošeg kova
Prvo izdanje knjige
Nastanak i sadržaj
Orig. naslovThe Ill-Made Knight
AutorT. H. Vajt
ZemljaUjedinjeno Kraljevstvo
Jezikengleski
Žanr / vrsta delafantastika
Izdavanje
Datum1940.
Broj stranica291
Serija(l)Kralj bivši i budući
Hronologija
PrethodnikKraljica vazduha i tame
NaslednikSveća na vetru

Vitez lošeg kova (engl. The Ill-Made Knight) je fantastični roman britanskog pisca T. H. Vajta, koji predstavlja treći deo tetralogije Kralj bivši i budući. Prvi put je objavljena samostalno 1940. godine, ali se danas obično nalazi samo u sabranim izdanjima sve četiri knjige romana.

Radnja[uredi | uredi izvor]

Veliki deo romana odvija se uglavnom u Kamelotu i govori o pustolovinama, opasnostima i greškama ser Lanselota. Uprkos tome što je najhrabriji od vitezova, Lanselot je ružan i sličan majmunu, a sebe naziva Chevalier mal fet, „Vitezom lošeg kova”. Kao dečak, Lanselot je voleo kralja Artura i obučavao se da bude vitez Okruglog stola. Kada stigne i postane jedan od Arturovih vitezova, postaje i kraljev blizak prijatelj. To izaziva određenu napetost, jer je ljubomoran na Arturovu novu suprugu, Ginevru. Da bi zadovoljila svog muža Ginevra pokušava da se sprijatelji sa Lanselotom i njih dvoje se na kraju zaljubljuju. Ovo stvara napetost između Lanselotovog prijateljstva sa kraljem Arturom i njegove ljubavne veze sa kraljicom. Ova afera neminovno dovodi do kraja Okruglog stola i postavlja tragediju koja će uslediti u završnoj knjizi tetralogije, Sveća na vetru.

Lanselot napušta Kamelot da bi pomogao ljudima u nevolji. Usput sreće ženu koja ga moli da se popne na drvo i spase odbeglog sokola njenog muža. Nakon što skine oklop i to učini, pojavljuje se njen muž i otkriva da je on želeo da Lanselot skine oklop kako bi mogao da ga ubije. Uprkos tome što je u nepovoljnijem položaju, Lanselot uspeva da ubije čoveka. Kasnije nailazi na čoveka koji pokušava da ubije svoju ženu zbog preljube. Lanselot pokušava da zaštiti ženu, koja negira optužbe, stajanjem između njih dvoje, ali čovek uspeva da odseče glavu svojoj ženi. Čovek se tada baca pred Lanselotove noge i traži milost. Kasnije se otkriva da je kažnjen tako što je osuđen da odnese glavu svoje žene papi i zatraži oproštaj. Konačno, Lanselot dolazi u grad gde ga meštani mole da spase mladu ženu po imenu Ilejn, koja je zarobljena u kuli. Kula je puna pare i ona je prinuđena da sedi u kadi sa ključalom vodom. On uspeva da je spasi i njen otac ga natera da provede noć u zamku. Sluge i Ilejn smišljaju plan u kome sluge napijaju Lanselota i prevare ga da pomisli da je Ginevra u zamku. Kada se ujutro probudi, otkriva da je spavao sa Ilejn. Besan zbog gubitka nevinosti, za šta veruje da ga je takođe koštalo sposobnosti da čini čuda, i uplašen pomisli da bi Ilejn mogla dobiti dete, odlazi. On priznaje aferu Ginevri, koja mu oprašta. Kasnije otkrivaju da je Ilejn dobila sina, kome je dala ime Galahad. Ona donosi sina u Kamelot da ga pokaže Lanselotu i zajedno provode vreme sa Galahadom. Ginevra je besna zbog toga, a Lanselot poludi i beži iz zamka. Dve godine kasnije pronalazi ga Ilejnin otac, koji ga ne prepoznaje, i drži ga kao dvorsku ludu sve dok ga Ilejn ne prepozna. Neko vreme živi sa Ilejn, ali se onda vraća u Kamelot. Kada Galahad odraste, doveden je u Kamelot da bude proglašen vitezom.

Knjiga se takođe bavi potragom za Svetim gralom. Artur primećuje da je pad zločina doveo do toga da se vitezovi Okruglog stola vrate svojim starim navikama, posebno Gavejn, Agravejn i Mordred, koji zatiču svoju majku u krevetu sa jednim od sinova kralja Pelinora i ubijaju obojicu. Da bi vitezovima dao novi cilj, Artur ih šalje da pronađu Sveti gral. Potraga se završava kada ser Galahad, ser Persival, ser Bors i ser Pelinorova ćerka pronađu Gral. Ser Lanselot vidi njih četvoro u odaji sa Gralom, starcem i nekoliko drugih vitezova, ali ne može sam da uđe u sobu. Jedan od vitezova se vraća sa vestima da se Gral ne može doneti u Englesku i kao rezultat toga, ser Galahad i drugi vitez su ga doneli u Vavilon (a nijedan od njih takođe neće moći da se vrati u Englesku). Ser Pelinorova ćerka umire kada dozvoli da joj se uzme krv da bi izlečila umiruću princezu.

Ilejn izvrši samoubistvo nakon što joj Lanselot kaže da se neće vratiti da ostane sa njom zauvek. Knjiga se završava tako što Lanselot čini čudo, iako više nije nevin, što je bio uobičajeni uslov da bi to mogao da učini.

Adaptacije[uredi | uredi izvor]

Mjuzikl Kamelot je u velikoj meri zasnovan na Vitezu lošeg kova i Sveći na vetru.

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]