Vukdrag

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vukdrag
Manastirska crkva svetog Jovana u Dićima, zadužbina čelnika Vukdraga
Mesto rođenjaKraljevina Srbija
Datum smrti1327.

Vukdrag (um.1327.) je bio srpski plemić koji je služio kralju Stefanu Dečanskom (r. 1321–31) kao čelnik[1].

Bio je vlastelin u planinskom području Rudnika. Bio je ktitor i osnivač manastira Svetog Jovana, koju je podigao u raškom stilu u Dićima (kod Ljiga), ispod Rudnika, pre 1327. godine, najverovatnije kao porodični hram[2]. Imao je jednu od važnih gubernatorskih funkcija u Rudničkoj oblasti (pokrajini) za vreme kraljeva Stefana Milutina (r. 1282–1321) i Stefana Dečanskog[3].

Sahranjen je u hramu koji je podigao, gde njegov nadgrobni natpis govori da je preminuo 8. maja 1327. godine[4] na praznik Gospodnji (Spasovdan)[5] i da se zamonašio, uzevši ime Nikola i da je nosio titulu čelnika[6]. Nejasno je da li je u to vreme postojala jedna ili više osoba sa tom titulom; Đuraš Ilijić (f. 1326–62) se sa titulom pominje 1326. godine, a Gradislav Vojšić (fl. 1284–1327), drugi put, 1327. godine.

Kao monah Nikola, sahranjen je u posebnoj grobnici unutar crkve, a nadgrobni spomenik mu je postavila supruga Vladislava (monahinja Ana)[7].

Otkopavanje nadgrobnog spomenika dalo je nove činjenice u razumevanju teritorijalnih kontura srpske države severno od Rudnika krajem 13. i početkom 14. veka[8]. Oko crkve je otkrivena najveća srednjovekovna nekropola u Srbiji sa ravnim nadgrobnim spomenicima (više od 180 ploča) koji pripadaju najstarijoj fazi stećačke kulture[8].

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Blagojević, Miloš (2001). Državna uprava u srpskim srednjovekovnim zemljama (na jeziku: srpski). Službeni list SFRJ. ISBN 978-86-355-0497-1. 
  2. ^ Kalezić, Dimitrije M. (2002). Enciklopedija pravoslavlja (na jeziku: srpski). Savremena administracija. ISBN 978-86-387-0671-6. 
  3. ^ MIODRAG JAĆIMOVIĆ, DRAGOLjUB PETROVIĆ. ONOMASTIKA KAČERA. Beograd: Institut za srpski jezik SANU,. str. 8. 
  4. ^ Đorđević, Ivan M. (2008). Studije srpske srednjovekovne umetnosti (na jeziku: srpski). Zavod za udžbenike. ISBN 978-86-17-14740-0. 
  5. ^ Istorijski časopis: organ Istorijskog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti (na jeziku: srpski). Naučna knjiga. 2009. 
  6. ^ Janićijević, Jovan (1998). The Cultural Treasury of Serbia (na jeziku: engleski). IDEA. ISBN 978-86-7547-039-7. 
  7. ^ Anthropologischer Anzeiger (na jeziku: engleski). E. Schweizerbart'sche Verlagsbuchhandlung (E. Nägele). 2001. 
  8. ^ a b Stamenković, Srboljub Đ (2001). Geografska enciklopedija naselja Srbije (na jeziku: srpski). Geografski fakultet Univerziteta. ISBN 9788682657149.