Pređi na sadržaj

Где станује квалитет – Развијање праксе дечјег вртића

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Gde stanuje kvalitet – Razvijanje prakse dečjeg vrtića
Prednje korice knjige iz 2016. godine
Nastanak
Autordr Živka Krnjaja
Zemlja Srbija
Jeziksrpski
Sadržaj
Žanr / vrsta delamonografija
TemaUčešće, zajednica prakse, deljenje odgovornosti, kritičko preispitivanje, kolaboracija
Izdavanje
IzdavačInstitut za pedagogiju i andragogiju
Broj stranica200
Prevod
Datum
izdavanja
2016.
Klasifikacija
ISBN?978-86-82019-97-8

Gde stanuje kvalitet – Razvijanje prakse dečjeg vrtića je naučna monografija redovne profesorke Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Živke Krnjaje,[1] objavljena 2016. godine.[2] Predstavlja treću knjigu kao rezultat istraživanja kvaliteta predškolskog vaspitanja na projektu „Modeli procenjivanja i strategije unapređivanja kvaliteta obrazovanja u Srbiji” (2011—2016), koji realizuje Institut za pedagogiju i andragogiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, a finansira Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije.[3]

O autorki[uredi | uredi izvor]

Živka Krnjaja je redovni profesor na Odeljenju za pedagogiju i andragogiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.[1] Profesorka je na predmetima iz oblasti predškolske pedagogije na osnovnim, master i doktorskim studijama i predmetu Razvijanje i evaluacija programa na osnovnim studijama.[1] Autorka je knjiga Uvod u pedagogiju i Kontekst u učenju i podučavanju.[4] Koautor je knjiga Od učenja ka podučavanju, Gde stanuje kvalitet – politika građenja kvaliteta u predškolskom vaspitanju,[5] Kaleidoskop – Osnove diversifikovanih programa predškolskog vaspitanja[6] i Kaleidoskop – projektni pristup učenju.[7] Bavi se problematikom učenja predškolske dece, dečjom igrom i stvaralaštvom, istraživanjima praktičara, razvijanjem i evaluacijom obrazovnih programa.[8]

O knjizi[uredi | uredi izvor]

Monografija, prema rečima profesorke dr Dragane Pavlović Breneselović iz recenzije, nudi odgovor kako graditi kvalitet prakse utemeljivanjem koncepta podržane nasuprot sveprisutnom konceptu regulisane prakse, oslanjajući se na polazišta kritičke i sociokulturne teorije i poststrukturalizma.[8] Autorka nas uvodi u prostor susretanja istraživača i praktičara u kome se gradi zajedničko značenje relevantno i za teoriju i za praksu. Knjiga predstavlja vodič za studente, nosioce obrazovne politike, praktičare za razvijanje kvalitetne prakse dečjeg vrtića, pedagoge kao oslonac u profilisanju i realizaciji njihove suštinske uloge – agensa promene u obrazovanju, kako navodi profesorka dr. Pavlović Breneselović.[8] Monografija, prema rečima profesorke dr Jasmine Klemenović iz recenzije, sadrži raznovrsne tehnike i postupke namenjene uzajamnom osnaživanju praktičara tokom procesa učenja sa kolegama u kontekstu prakse čime iz temelja menja formalizovano shvatanje profesionalnog razvoja.[8] U fokusu je, prema rečima profesorke dr Lidije Vujičić iz recenzije, praktičar istraživač svoje prakse, ali istovremeno i profesionalac koji ima snagu za menjanje prakse. Autorka knjigu započinje kontekstualizacijom istraživanja sagledavanjem kvaliteta iz i na osnovu perspektive praktičara uvažavajući njihove predloge za promenu prakse dečjeg vrtića, kako bi ih ohrabrila i pomogla im da njihove inicijative za promenu dobiju na argumentaciji i dodatnoj jasnoći zahteva. Zalaže se za koncept „podržane prakse” u kojoj dominira „praktična mudrost”, a doprinosi stvaranju zajedničke vizije kvaliteta i generisanje zajedničkih ciljeva i principa u građenju kvaliteta kroz kulturu dečjeg vrtića kao zajednice prakse, profesionalnu autonomiju praktičara, kritičku refleksiju, deljenje liderstva, istraživanja praktičara, razvojnu evaluaciju i umrežavanje, kako navodi profesorka dr. Lidija Vujičić.[8] Ovo istraživanje kvaliteta prakse dečjeg vrtića je nastavak istraživanja kvaliteta predškolskog vaspitanja vezanih za istraživanje politike građenja kvaliteta predškolskog vaspitanja i istraživanje sa decom kvaliteta prakse dečjeg vrtića.[9] Cilj monografije je da se čuje glas praktičara o kvalitetu predškolskog vaspitanja u Srbiji, čije se poruke vezuju za njihovo uverenje da su malo poštovani, odnosno da se ne ceni njihov „glas” i njihovo poznavanje vaspitno-obrazovne prakse.[9] U knjizi su dati predlozi za promenu prakse dečjeg vrtića koji bi ohrabrili praktičare i pomogli im da njihove inicijative za promenu dobiju dodatnu argumentaciju i jasnije zahteve.[9]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v „Zaposleni | Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet”. www.f.bg.ac.rs. Pristupljeno 2022-11-29. 
  2. ^ „Institut za pedagogiju i andragogiju - Publikacije | Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet”. www.f.bg.ac.rs. Pristupljeno 2022-11-29. 
  3. ^ Maribor, IZUM-Institut informacijskih znanosti. „Gde stanuje kvalitet. Knj. 3,Razvijanje prakse dečjeg vrtića :: COBISS+”. plus.cobiss.net (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2022-11-29. 
  4. ^ „Živka Krnjaja - autor”. Knjizara.com (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2022-11-29. 
  5. ^ Pavlović Breneselović D. (2020). 125 godina Katedre za pedagogiju. Beograd: Institut za pedagogiju i andragogiju Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu.
  6. ^ Krnjaja Ž. i Pavlović Breneselović D. (2017). Kaleidoskop – Osnove diversifikovanih programa predškolskog vaspitanja. Beograd: Institut za pedagogiju i andragogiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
  7. ^ Hilčenko, Slavoljub J. (2020-01-01). „Živka Krnjaja Dragana Pavlović Breneselović Kaleidoskop Projektni pristup učenju”. 
  8. ^ a b v g d Krnjaja, Živka (2016). Gde stanuje kvalitet – Razvijanje prakse dečjeg vrtića. Beograd: Institut za pedagogiju i andragogiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. ISBN 978-86-82019-97-8. 
  9. ^ a b v Krnjaja, Živka (2016). Gde stanuje kvalitet – Razvijanje prakse dečjeg vrtića. Beograd: Institut za pedagogiju i andragogiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. str. 3. ISBN 978-86-82019-97-8. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]