Glosar kriptologije
Appearance
Pojmovi vezani za kriptologiju sa spiskom ličnosti
A
[uredi | uredi izvor]- Standard za napredno šifrovanje (engl. Advanced Encription Standard), unapređen DES standard, sa promenljivom dužinom ključa i bloka.
- Konačan niz precizno definisanih koraka u rešavanju nekog problema.
Algoritam asimetričnog ključa
- Ili kriptografija sa asimetričnim ključem, gde se koriste posebni ključevi (javni i tajni ključ) za šifrovanje i dešifrovanje.
Algoritam simetričnog ključa
- Ili kriptografija sa simetričnim ključem, gde se pošiljalac i primalac koriste isti ključ za šifrovanje i dešifrovanje.
- Skup slova nekog jezika koji služi kao ključ. Obično slova abecede ili azbuke.
Autoključ
- Vidi: šifra sa autoključem.
B
[uredi | uredi izvor]Blok šifra
- Šifrovanje se izvodi na bloku podataka fiksne dužine. Koristi se i izraz engl. off-line šifra, jer se načelno podaci prvo šifruju, pa zatim šalju.
V
[uredi | uredi izvor]Veličina ključa
- Ili dužina ključa, jedan od osnovnih elemenata snage ili slabosti šifre.
Vižnerova tablica
- Vidi: Tabula recta.
- Vrsta polialfabetske šifre, zamena se vrši sa više alfabeta.
G
[uredi | uredi izvor]Gronsfeldova šifra
- Varijanta Vižnerove šifre, umesto alfabeta koristi 10 cifara. Bila je popularna u Evropi, iako je slabija od Vižnerove.
D
[uredi | uredi izvor]Dekriptovanje
- Delatnost kriptoanalize, dobijanje otvorenog teksta kad ključ nije poznat. Vrše je osobe kojima poruka nije namenjena.
- Standard za šifrovanje podataka (engl. Data Encryption Standard), ranije najkorišćeniji algoritam simetričnog ključa, zamenjen naprednijim AES standardom.
Dešifrovanje
- Postupak dobijanja otvorenog teksta iz šifrata kad je poznat ključ. Vrši ga osoba kojoj je poruka namenjena.
Đ
[uredi | uredi izvor]E
[uredi | uredi izvor]- Nemačka rotor mašina za šifrovanje, korišćena pre i za vreme Drugog svetskog rata.
Enkripcija
- Drugi naziv za šifrovanje.
Ž
[uredi | uredi izvor]Z
[uredi | uredi izvor]I
[uredi | uredi izvor]Indeks podudarnosti
- Ili indeks koincidencije (engl. index of coincidence), mera neravnomernosti frekvencije slova.
J
[uredi | uredi izvor]Javni ključ
- Kod algoritma asimetričnog ključa, ključ koji se objavljuje i služi pošiljaocu da šifruje poruku.
Jednokratna beležnica
- Sistem (engl. one-time pad) kod koga je ispunjeni uslovi da je ključ slučajan, jednak dužini otvorenog teksta i da se ne koristi više od jednom, predstavlja neprobojnu šifru.
K
[uredi | uredi izvor]Klasična šifra
- Obuhvata šifre koje su korišćene u prošlosti, šifrovanje „sa olovkom i papirom“, proste šifre zamene i pomeranja.
Ključ
- Nezavisna vrednost (bit, slovo, alfabet) u šifarskom algoritmu.
Kod
- Vrsta šifre, kod koje se zamena vrši na nivou značenja, reči i izrazi se zamenjuju drugima, a vrši se i sažimanje. Zbog slabosti je zapostavljen u modernoj kriptografiji.
Kriptoanaliza
- Oblast kriptologije, nauka koja se bavi dekodiranjem, razbijanjem šifri i izučavanjem kriptografskih metoda protivnika.
Kriptoanalitičar
- Osoba koja se bavi kriptoanalizom.
- Deo kriptologije, nauka o nerazumljivom pisanju poruka i njihovom čitanju kada je poznat primenjeni postupak.
- Oblast kriptologije čija je osnovna funkcija obezbeđenje zaštite tajnosti sadržaja poruka.
Kriptolog
- Osoba koja se bavi kriptologijom.
- Nauka koja se bavi izučavanjem i definisanjem metoda za zaštitu informacija i pronalaženjem metoda za dekriptovanje. Ima dve osnovne oblasti, kriptozaštitu i kriptoanalizu. Objekti izučavanja su pisane (kriptografija), govorne (kriptofonija), vizuelne i druge poruke.
L
[uredi | uredi izvor]Lorenc SZ
- Nemačka mašina za šifrovanje korišćena za vreme Drugog svetskog rata u teleprinterskom saobraćaju. Koristila je šifru toka.
Lj
[uredi | uredi izvor]M
[uredi | uredi izvor]Moderna šifra
- Moderni, napredni tipovi šifara, gde se načelno koristi snaga računara (za generisanje ključeva).
Monoalfabetska šifra
- Šifra kod koje se kao ključ koristi samo jedan alfabet.
N
[uredi | uredi izvor]Napad
- Delatnost kriptoanalize u cilju otkrivanja algoritma šifre, ključa ili otvorenog teksta.
Napad „grubom silom"
- Napad kod koga se istražuju sve moguće kombinacije šifre, bez upotrebe drugih metoda kriptoanalize.
Neprobojna šifra
- Šifra koju nije moguće razbiti (fr. le chiffre indéchiffrable).
Nj
[uredi | uredi izvor]O
[uredi | uredi izvor]- Tekst poruke na prirodnom jeziku koji treba da se pošalje.
P
[uredi | uredi izvor]Ponavljajući ključ
- Ključ koji se ponavlja onoliko puta, koliko je potrebno da odgovara dužini otvorenog teksta.
Prisluškivač
- Osoba koja presreće poruke koje joj nisu namenjene.
R
[uredi | uredi izvor]Razbijanje šifre
- Delatnost kriptoanalize u cilju pronalaženja algoritma šifre, ključa i dobijanje otvorenog teksta.
ROT13
- Cezarova šifra sa pomakom 13, koristi se na Internetu za sakrivanje spojlera.
Rotor mašina
- Elektro-mehanički uređaj sa rotirajućim diskovima, služio je za brzo šifrovanje i dešifrovanje
S
[uredi | uredi izvor]Slabost šifre
- Osobine šifre (statističke, lingvističke...) koje kriptolozi koriste pri razbijanju.
Snaga šifre
- Sposobnost šifre da odoli napadima kriptoanalize.
T
[uredi | uredi izvor]Tabula recta
- Vižnerova tablica, osnovna tablica za šifrovanje i dešifrovanje.
Tajni ključ
- Kod algoritma asimetričnog ključa, ključ kojim primalac dešifruje poruku; tajan je za svakog, osim za primaoca.
Ć
[uredi | uredi izvor]U
[uredi | uredi izvor]Uzastopni ključ
- Varijanta Vižnerove šifre (engl. running key), ključ koji ima dužinu otvorenog teksta.
F
[uredi | uredi izvor]- Analiza frekvencije slova nekog jezika, jedan od osnovnih postupaka u pokušaju razbijanja šifre.
H
[uredi | uredi izvor]C
[uredi | uredi izvor]- Jedna od najprostijih i najrasprostranjenijih šifara. Dobila je ime po Juliju Cezaru. Ne pruža nikakvu zaštitu.
Č
[uredi | uredi izvor]Dž
[uredi | uredi izvor]Š
[uredi | uredi izvor]Šifarski disk
- Obično dva prstena jedan unutar drugog, pokretan i nepokretan, po čijim obodima su raspoređeni alfabeti. Koristi se umesto Vižnerove tablice za brzo šifrovanje i dešifrovanje.
- Kriptografski algoritam, skup mera i postupaka za šifrovanje i dešifrovanje.
Šifra zamene
- Šifra kod koje se slovo otvorenog teksta zamenjuje drugim slovom u šifratu.
Šifra polialfabetske zamene
- Šifra kod koje se za svaki sledeći element (slovo, reč) menja alfabet zamene.
Šifra pomeranja
- Šifra kod koje se slova otvorenog teksta pomeraju u šifratu.
Šifra sa autoključem
- Varijanta Vižnerove šifre, kod koje iza ključne reči sledi ponovljen otvoreni tekst (pomeren za dužinu ključne reči).
- Proizvod šifrovanja, šifrovani tekst.
Šifra toka
- Ili šifra niza (engl. stream cipher), kojom se šifruje kontinualni niz podataka. Koristi se i izraz engl. on-line šifra, kad se podaci šifruju „u hodu“, u toku slanja.
Šifrovani tekst
- Sakrivena, tajna poruka koja je rezultat izvršenog šifrovanja, šifrat.
Šifrovanje
- Proces maskiranja poruke radi njene zaštite od prisluškivanja.
Spisak ličnosti
[uredi | uredi izvor]- Italijanski slikar, pesnik, muzičar, arhitekt, lingvist, filozof i kriptograf, napravio je prvu polialfabetsku šifru.
- Saudijskoarabijski inženjer, poznat po radovima iz istorije kriptologije (po njemu, otkrića arapskih kriptografa datiraju oko 300 godina pre evropskih).
- Engleski naučnik, matematičar, filozof i inženjer. Smatra se da je razbio Vižnerovu šifru pre Kaziskog.
- Italijanski kriptograf, prvi je opisao Vižnerovu šifru.
- Francuski diplomata i kriptograf kome je nezasluženo pripisano otkriće Vižnerove šifre. Otkrio je šifru sa autoključem.
- Major Pruske vojske, kriptograf i arheolog, prvi opisao postupak napada na polialfabetske šifre.
- Američki istoričar, žurnalist i pisac, poznat po radovima iz kriptografije i obaveštajne službe. Poseban doprinos ima njegova knjiga „Razbijači kodova“ o istoriji kriptografije.
- Holandski lingvist i kriptograf, autor varijante Kaziskijevog testa.
- Rimski advokat i književnik, u Cezarovoj biografiji opisuje korišćenje šifre.
- Engleski matematičar i kriptograf, razbio šifru nemačke Enigme. Smatra se ocem modernog računarstva.
- Nemački opat i okultist, pronašao Vižnerovu tablicu.
- Američki kriptolog, koristio indeks podudarnosti za razbijanje Vižnerove šifre.
- Rimski državnik i vojskovođa, koristio je šifru, koja je po njemu dobila ime, u prepisci sa svojim generalima.
- Američki nobelovac, inženjer i matematičar, „otac teorije informacija“, dokazao neprobojnost jednokratne beležnice.