Deža vi
Deža vi (fr. déjà vu — već viđeno) ili promnezija (grč. προμνησία — predsećanje), često kao pogrešno „deža vu”, snažan je utisak da je osoba već videla nešto što inače vidi prvi put.
Zigmund Frojd je smatrao da je u pitanju paramnezija nastala usled toga što novi utisak podseća na neki raniji, zaboravljeni, odnosno potisnuti doživljaj ili fantazam.
Vrste paramnezije[uredi | uredi izvor]
Postoje dve vrste paramnezija koji se razlikuju po svojoj vrsti afekcije: paramnezijama prepoznavanja i paramnezijama sećanja.[1]
Paramnezije prepoznavanja[uredi | uredi izvor]
Među paramnezijama prepoznavanja opisane su sledeće:
- Kapgras sindrom.
- Fregoli sindrom.
- Reduplikativne parmnezije.
Paramnezije sećanja[uredi | uredi izvor]
Među paramnezijama sećanja opisuju se sledeće:[1]
- Već viđeno: je vrsta prepoznavanja paramnezije, koju je opisao Emile Boirac (1917), kao fenomen koji ima sigurnost da se senzorno iskustvo koje se danas živi je iskusan u prošlosti.
- Žame vi: ova pojava se odnosi na to kada osoba ima osećaj da nije u stanju da prepozna situaciju, mesto, reč ili osoba uprkos tome što drugi protivureče tome da bi to trebalo da bude poznato ili prepoznato.
Paramnezije povezane sa alkoholizmom[uredi | uredi izvor]
Prekomerna i / ili hronična konzumacija alkohola ima posledice nedostatka tiamina / vitamina B1, što može dovesti do Korsakovljev sindrom, problem koji uzrokuje oštećenja pamćenja koje karakteriše konfabulacija sećanja vrlo sličan simptomima paramnezija. Na primer: osoba formira priče putem bliskih podsticaja (slike, predmeti, obeležja ljudi, životinja) povezujući ih i tako formirajući sećanje koje živi kao stvarno uprkos tome što je izloženo suprotnom.
Simptomi[uredi | uredi izvor]
Simptomi koji karakterišu paramneziju su:[1]
- Konfabulacija sećanja (na primer: ljudi prijavljuju i čuvaju uspomenu na nešto što je proizvod zablude i u šta osoba koja pati ponekad čvrsto veruje).
- Lažna identifikacija u zabludi (sopstvenog identiteta, situacija, predmeta i mesta).
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v „PARAMNEZIJA: Šta je to, uzroci, simptomi, vrste i primeri - Psihologija - 2021”. nsp-ie (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2021-10-12.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Ovaj članak ili njegov deo izvorno je preuzet iz Rečnika socijalnog rada Ivana Vidanovića uz odobrenje autora.