Diznijeva galerija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Diznijeva galerija je jedan od atraktivnih prostora za prodaju robe u Diznilendu u Anahajmu, Kalifornija, Sjedinjene Američke Države. Otvoren je na svojoj trenutnoj lokaciji u glavnoj ulici u SAD 2. oktobra 2009. godine.[1] Od 1987-2007 nalazio se na Nju Orleans skveru iznad atrakcije Pirati sa Kariba.

Namena[uredi | uredi izvor]

Galerija je promenljivi izložbeni prostor fokusiran prvenstveno na izlaganje umetnička dela Volt Diznijeve kreativne radionice nastala u dizajniranju tematskog parka Diznilend. Izloženi eksponati koji se odnosi na aktuelnu izložbu obično su posetiocima dostupna i za kupovinu.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Kraljevski apartman[uredi | uredi izvor]

Početkom 1960-ih, dok je izgradnja Nju Orleans skvera tekla, Volt Dizni je odlučio da mu je potreban veći zabavni objekat za razne VIP osobe koje su dolazile u park. Već je imao stan iznad Vatrogasne stanice u glavnoj ulici u SAD, ali je bio premali da ugosti goste velikih događaja. Volt je odlučio da apartman smesti na Nju Orleans skveru, daleko od gužve i vreve parka.

Volt je doveo scenografkinju Doroteju Redmond, poznatu po scenografiji u Prohujalo sa vihorom, da mu pomogne oko dizajniranja stana. Da bi opremio i uredio prostor, Volt je poslao svoju ženu Lili i dekoratera iz studija Volt Dizni, Emila Kurija da sarađuju, kao što su to radili na drugim projektima (Klub 33, Vatrogasni stan, itd.). Projekat je nazvan Kraljevski apartman, po ulici na Nju Orleans skveru (Rojal Strit) sa koje je i ulaz u stan.

Volt Dizni je umro 15. decembra 1966. Kao posledica toga, mnogi projekti su ili stavljeni na čekanje ili napušteni. Kraljevski apartman je napušten na zahtev brata Roja. Osećao je da porodica ne može zaista da uživa u Kraljevskom apartmanu kada je Volt otišao sa ovog sveta.[2] Apartman je bio prilično blizu završetka u vreme Voltove smrti, uključujući infrastrukturu i vodovod.

Novi stanari[uredi | uredi izvor]

Osiguravajuća kompanija Severne Amerike (INA) preuzela je lokaciju nakon što je Diznijev stan napušten. Zadržali su Emiliju Kurija da ukrasi prostor kako bi se približio izgledu Diznijevog stana. INA je stan preimenovala u Stan u Kraljevskoj ulicu 21, po adresi stana. Stan je služio je kao ugostiteljski objekat za zaposlene i klijente kompanije INA tokom njihovog boravka u parku.

INA se iselila iz apartmana 1974. godine a u objekat se uselio Diznilend interneašional, koji je koristi prostor kao izvršnu kancelariju, koja je pomogao u planiranju tokijskog Diznilenda sa kompanijom Oriental Lend. U ovom prostoru bila je izložene velika maketa budužeg parka tako da su japanski rukovodioci mogli fizički da vide izgled svog novog parka.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Diznilend interneašional se iselio sredinom 1980-ih kada su prerasli svoje sedište. Prostoru je ostala neizvesna budućnost. U to vreme, dizajneru Toni Bakteru dat je zadatak da sačini projekat za poboljšanja saobraćaja gostiju oko atrakcije Pirati sa Kariba (jer se red za Pirate s vremena na vreme toliko produžio da je blokirao stazu do Nju Orleans skvera i zemlje medveda.

Bakter se konačno odlučio za trenutnu konfiguraciju, sa redom koji ide ispod tematskog pasarele, čime je oslobodio šetalište. Zatim se zagledao u Valtov stari kraljevski apartman, odmah iznad reda i dizajnirao par ukrasnih stepenica koje bi obuhvatile pasarele i stvorile jedinstven okvir za eksterijer zgrade. Bakster je tada mislio da će prelepo mesto poput Voltovog apartmana propasti jer ga gosti parka ne vide.

Kada je Bakster pitao nedavno izabranog predsednika kompanije Volt Dizni i izvršnog direktora Frenka Velsa kakvi su planovi za prostor na spratu. Vels mu je rekao da se Klub 33 bori za prostor kako bi dodao još mesta za članstvo. Bakster je potom došao kod Velsa sa idejom da osnuje umetničku galeriju otvorenu za goste parka, jer je Diznijem inovacioni tim oduvek želeli mesto za izlaganje svojih umetničkih dela za tematske parkove, koji su bili uglavnom nevidljivi od strane javnosti. Tako se rodila ideja za osnivanje Diznijeve galerije.[3]

Galerija je jedinstvena u celom Diznilendu jer je to jedina lokacija u celom parku koja je navedena i kao atrakcija i kao robna lokacija na mapi parka. Glumci koji rade na ovoj lokaciji su posebno obučeni da vode galeriju kao muzej. Članovi glumačke ekipe se podstiču da gostima pruže besplatne obilaske galerije, informišući posetioce o bogatoj istoriji objekta i aktuelnoj izložbi.

Lokacija Galerije na Nju Orleans trgu zatvorena je 7. avgusta 2007. godine, da bi prostor bio pretvoren u Diznijev apartman iz snova (eng Disneyland Dream Suite).[2] Prostor sa apartmanima za smeštaj gostiju sa dve spavaće sobe i dva kupatila, koristeći originalne dizajne iz 1960-ih koje su kreirali dizajnerka Doroti Redmond i dekorater Emil Kuri u konsultaciji sa Voltom Diznijem. Tom prilikom umetnički direktor Volt Disnijevog kreativnog tima Kim Irvin, rekao je da će apartman „biti ispunjen stvarima koje su mogle inspirisati Volta dok je sanjao o Diznilendu“. Svaka od spavaćih soba ima poseban efekat noćnog osvetljenja, koji se aktivira pritiskom na dugme.

Trenutna lokacija[uredi | uredi izvor]

Galerija je danas otvorena na svojoj sadašnjoj lokaciji Glavna ulica, SAD (eng. Main Street U.S.A), 2. oktobra 2009. u prostoru koji je ranije zauzimao Pasoški centar/banka eng Annual Passport Center/Bank of Main Street U.S.A.[1]

Ponuda[uredi | uredi izvor]

Član kreativne ekipe Diznilenda skicira Mikija i Mini u Diznijevoj galeriji.

Neki od komada slave očuvane atrakcije, komadi koji obeležavaju posebne događaje ili godišnjice koje se održavaju u parku, ili ograničena izdanja, originalnih umetničkih dela, ili pažljivo izrađene statue koje su polako vajana tokom vremena, i još mnogo toga, može se otkriti u Diznijevoj galeriji.

Osim toga, postoji i prilika da se posetioci galerije upoznaju nekog od Volt Diznijevih kreatora ili umetnika dok svraćaju radi deljenja autograma. A ako ste zaista srećni, možda biste čak mogli da ih vidite kako rade svoju magiju - uživo i u živim bojama![4]

U ovoj galeriji mogu se kupiti i klasični komad crteža i kulptura, inspirisanim scenama i iskustvima iz Diznijevih tematskih parkova širom sveta u inostranstvu.[4]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Strodder, Chris (2017). The Disneyland Encyclopedia (3rd ed.). Santa Monica Press. p. 148. ISBN 978-1595800909.
  2. ^ a b Korkis, Jim; McLain, Bob (2019). "New Orleans Square". Secret Stories of Extinct Disneyland: Memories of the Original Park. Theme Park Press. ISBN 978-1683902041.
  3. ^ Gennawey, Sam (2014). The Disneyland Story: The Unofficial Guide to the Evolution of Walt Disney's Dream. Keen Communications. p. 300. ISBN 978-1-62809-012-3.
  4. ^ a b „For Collectors and the Curious Alike”. disneyland.disney.go.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-12-13. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Mediji vezani za članak Diznijeva galerija na Vikimedijinoj ostavi