Dionizije od Herakleje

Dionizije od Herakleje (oko 360. p. n. e. do 305. p. n. e.) je bio tiranin Herakleje na Pontu od 337/336 do 305. p. n. e. U doba Aleksandra Velikoga zbog pritužbi proteranih građana jedva se održao na vlasti. Nakon Aleksandrove smrti zaštitio je svoju vlast ženidbom sa Amastris, a kao Antigonov saveznik dodatno je učvrstio svoj položaj.

Dolazak na vlast

Mlađi je sin tiranina Klearha od Herakleje. Kada je Klearh 353/352. p. n. e. ubijen nasledio ga je najpre brat Satir, koji je vladao kao regent u ime Klaerhovih sinova Timoteja i Dionizija. Timotej od Herakleje je nakon toga vladao jedno vreme sam, a kasnije je delio vlast sa mlađim bratem Dionizijem. Nakon Timotejeve smrti Dionizije je 337/336. p. n. e. postao jedini tiranin Herakleje na Pontu.

Strah od Aleksandra i Perdike

Nakon pada Persijskoga carstva u doba Aleksandra Velikoga Dionizije od Herakleje proširio je svoju vlast na delove Anadolije. Proterani građani Herakleje su se obratili Aleksandru Velikom tražeći od njega da svrgne tiranina i ponovo uspostavi demokratiju u Herakleji. Dionizije je uspeo ipak da se održi na vlasti uz pomoć Aleksandrove sestre Kleopatre od Makedonije. Morao je delom i da udovolji zahtevima prognanih. Dionizije je bio toliko radostan kada je Aleksandar umro da je dao da se podigne kip radosti. Nakon Aleksandrove smrti prognani su se obratili Perdiki, ali Dionizije je ponovo uspeo da se veštom politikom održi na vlasti. Perdika je ubijen nakon kraće vladavine, pa je i ta opasnost bila otklopnjena.

Savez sa Antigonom

Da bi se zaštitio u opasnim vremenima Dionizije se oženio sa Kraterovom bivšom ženom Amastris. Amastris je bila ćerka Darijevoga brata Oksijarta i ona se u Suzi na masovnom venčanju udala za Kratera. Krater se nakon Aleksandrove smrti oženio Antipatrovom ćerkom Filom I. Ženidbom sa Amastris Dionizije od Herakleje je odjednom stekao brojne prednosti i učvrstio je svoju vlast. Postao je Antigonov saveznik i pomagao mu je prilikom opsade Kipra. Pomagao je Antigonu prilikom njegovoga sukoba sa Asandrom. Antigonov nećak Polemej oženio se Dionizijevom ćerkom.

Kralj

Kada su se svi dijadosi proglasili kraljevima tada se i Dionizije Pontski proglasio kraljem Herakleje Pontske. Dionizije je bio izuzetno debeo, a to je i bio osnovni uzrok njegove smrti.

Smrt

Sa Amastris je imao troje dece: Klearha, Oksatra i Amastris. Kada je bio na samrti ostavio je svoju suprugu Amastris kao regenta u ime dece, koja su tada bila još uvek maloletna. Umro je 305. p. n. e. Živeo je 55 godina, a vladao je 32 godina. Dionizije je bio umeren i blag vladar, pa su za njim žalili mnogi njegovi podanici. Nakon Dionizijeve smrti Antigon je štitio interese Dionizijeve dece, ali nakon Antigonove smrti Lizimah je zauzeo Herakleju Pontsku, preuzeo je brigu o Dionizijevoj deci i oženio se sa Amastris. Nakon rastave od Lizimaha Amastris je ponovo preuzela kontrolu nad Heraklejom Pontskom.

Izvori

• Diodor sa Sicilije
• Memnon, Istorija Herakleje