Dugobazična interferometrija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
ALMA interferometar

Dugobazična interferometrija (Very-long-baseline interferometry-VLBI) je vrsta interferometrije koja se koristi u radio astronomiji. Predstavlja više povezanih radio teleskopa na velikim udaljenostima. U ovoj vrsti interferometrije signal od nekog objekta, na primer kvazara, sakuplja se od strane više radio teleskopa na Zemlji. U ovom slučaju ogledalo, metalni paraboloid teleskopa ima prečnik jednak udaljenosti dva najdalja povezana radio teleskopa. Udaljenost ovih teleskopa računa se koristeći razliku u vremenu koja je potrebna da jedan isti signal prime teleskopi na dva različita kraja sveta. Primljeni podaci na jednom teleskopu uključuju i tačno vreme po atomskom satu kada je podatak primljen. Kasnije, podaci se porede sa onima sa ostalih teleskopa od istog signala i tako se dobija vremenska razlika a time i prečnik interferometra.

Po principu dugobazične interferometrije rezolucija slike je mnogo veća. Koristeći VLBI tehniku udaljenost teleskopa je veća od one dobijene putem obične interferometrije (takav teleskop je na primer VLA teleskop). U običnoj interferometriji za povezivanje teleskopa koriste se koaksialni kablovi, ili optički kablovi, dok se u dugobazičnoj interferometriji teleskopi povezuju bežično, što omogućuje da se povežu teleskopi sa drugih krajeva sveta.

Primena[uredi | uredi izvor]

izvor radio signala IRC+10420 u niskoj (levo) i visokoj rezoluciji
  • Snimanje objekata u radio delu spektra u visokoj rezoluciji
  • Snimanje površina obližnjih zvezda u radio delu spektra
  • Proučavanje pomeranja tektonskih ploča Zemlje
  • Merenje varijacija u Zemljinoj putanji i rotaciji
  • Merenje gravitacionih polja Sunca, Meseca i Zemlje
  • Poboljšanje modela atmosfere
  • Praćenje letelice Kasini-Hajgens na putu ka Titanu

Reference[uredi | uredi izvor]