Pređi na sadržaj

Egzorpik

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Egzorpik predstavlja običaj otuđivanje imanja tako što se ono daje u miraz.

U Vizantijskom carstvu egzoprika je označavala ličnu imovinu supruge koja nije ulazila u miraz. U povelji kralja Milutina manastiru Svetog Đorđa kod Skoplja zabranjuje se ekzoprik, odnosno davanje miraza izvan manastirskih sela[1].

LITERATURA

[uredi | uredi izvor]
  • St. Novaković, Zakonski spomenici, 615, 616; Spomenici za srednovekovnata i ponovata istorija na Makedonija I, Skopje 1975, 227, 228, 231.
  • K. Jireček, Istorija Srba II, 128; Spomenici na Makedonija I, 151, 227 n. 83 (V. Mošin - L. Slaveva - K. Ilievska); E. Kpagaz, Lepso (1100-1669) VI, 1978, 164.
  1. ^ „LEKSIKON SRPSKOG SREDNjEG VEKA” (PDF) (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-04-11.