Pređi na sadržaj

Ep o Koroglu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Marka sa epskom pesmom "Koroglu", iz serije Epske pesme naroda SSSR -a, 1989.

Ep o Koroglu (azer. Koroğlu dastanı tur. Köroğlu destanı turk.Görogly dessany) je epska pesma koja se pripoveda usmeno u turkijskim tradicijama, pogotovo kod Oguz Turaka.[1][2] Legenda opisuje heroja koji pokušava da se osveti za naneseno zlo. Pušta se često na sportskim događajima, radi motivisanja sportista koji se takmiče. Koroglu je glavni heroj ovog epa, sa istim imenom u azerbejdžanskom, turkmenskom i turskom, kao i u još nekim turkijskim jezicima. Ep govori o životu i herojskim delima Koroglua, heroja koji se borio protiv nepravednih vladara.

Koroglu[uredi | uredi izvor]

Koroglu je polu-stvaran heroj i pesnik turkijskog naroda koji je živeo u 16. veku. Ime Koroglu znači "sin slepog", "sin žara", "sin gline" (glina je metafora za smrt) u turkijskim jezicima. Njegovo pravo ime je Rovšan u azejbejdžanskom, Rušen Ali u turskom ili Rovšen Ali u turkmenistanskom,[3] što je pozajmljenica iz persijskog, što označava svetlost.[4]

Turkmenska tradicija[uredi | uredi izvor]

U Turkmenistanu, ep se zove Goroglu, što se prevodi kao "sin groba", jer je njegova majka umrla pre nego što ga je rodila i ima posebno mesto među turkmenskim epovima.[5]

Ep o Goroglu govori priču o heroju Goroglu i njegovih 40 ratnika, kao i opis svih velikih događaja i tradicije u turmenskom životu tada. Sekcije u prozi opisuju generalna dešavanja sa sekcijama u poeziji koji opisuju osećanja lika.

Prvi deo epa govori o neverovatnom rođenju i herojskoj edukaciji Koroglua (on odrasta sa svojim dedom Žigalibekom i strinom Gulendam). Ima konja sa krilima po imenu Girat i gradi tvrđavu Čandibil, polako skupljajući ratnike. Nakon toga slede priče o njegovom venčanju sa devojkom Agajunus (heroj se zaljubljuje u nju u svom snu, odlazi da je pronađe i u toku uspeva da se izbori sa svim teškoćama). Osvećuje se Arab Rejanu jer je kidnapovao njegovu strinu. Ep se nastavlja sa pričama o venčanju i oslobađanju iz zatvora. Ep se završava smrću Koroglua, koji je umro u pećini od starosti.[6]

Ovaj ep je veoma važan za turkijske narode kako bi mogli da nauče i prenesu znanje o njihovoj istoriji i socijalnim vrednostima mlađim generacijama. Takođe, koristi se kao alat za obrazovanje mladih i jačanje njihovih patriotskih osećanja, ponosa i jedinstva. Pomoću ovog epa, mlade uče marljivosti i preciznom razmišljanju, kao i ljubavlju prema domovini, ali i poštovanju drugih nacija i kultura.[7]

Istorijsko nasleđe i uticaj[uredi | uredi izvor]

Koroglu je inspiracija ljudima iz turkijsko-persijskih regiona i preko. Destan je vrlo živ i pripoveda se širom Anadolije, Kavkaza i Centralne Azije. Adaptiran je i u nove forme, u operu od strane azerbejdžanskog kompozitora Uzejira Hadžibekova, filmove i moderne snimke. Ruhi Su, turska folk pevačica je snimila pesme, inspirisane ovim epom.[8]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Karl Reichl Singing the Past: Turkic and Medieval Heroic Poetry, Cornell University Press. 2000.
  2. ^ Foundation, Encyclopaedia Iranica. „Welcome to Encyclopaedia Iranica”. iranicaonline.org (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-08-06. 
  3. ^ Kosayev, Mati; Govshudov, Ata, eds. (1980). Gorogly (in Turkmen). Ashgabat, Turkmenistan: Turkmenistan Neshiryaty. p. 4-10.
  4. ^ „ruşen”. Nişanyan Sözlük. Pristupljeno 2021-08-06. 
  5. ^ [4] Wilks, Judith. “The Persianization of Köroğlu: Banditry and Royalty in Three Versions of the Köroğlu “Destan.” Asian Folklore Studies, 2001, Vol 60, No 2 (2001), pp. 302-318. Wilks provides a nice summary and analysis of three variants of the text as well as a section on the possible prototypes of Köroğlu.
  6. ^ Kosayev, Mati; Govshudov, Ata, eds. (1980). Gorogly (in Turkmen). Ashgabat, Turkmenistan: Turkmenistan Neshiryaty. pp. 10–21.
  7. ^ Kosayev, Mati; Govshudov, Ata, eds. (1980). Gorogly (in Turkmen). Ashgabat, Turkmenistan: Turkmenistan Neshiryaty. p. 1.
  8. ^ „Epic of Koroglu | World Epics”. edblogs.columbia.edu (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-08-07.