Kapetan karavana

Capitaneus turmae (kapetan srednjovjekovnog trgovačkog karavana) uziman je uvijek iz redova gradske vlastele primorskih gradova, kao predstavnik gradske vlasti u karavanu, a pominje se krajem XII i prvih decenija XIII vijeka. Ovaj zapovjednik određen od gradske vlade, naveden je u kotorskom statutu (dubrovački ne sadrži propise o karavanima). Po navedenom statutu, nijedan karavan nije mogao biti bez kapetana.

Ovlašćenja kapetana

Svi učesnici karavana (kramar, a preko njega i ponosnici) morali su mu se bezuslovno pokoravati. Imao je pravo izricanja novčanih kazni (prihodi od njih su išli samom kapetanu i opštini, po pola). U nekim periodima, na predlog iz izvještaja kapetana, kazne je izricao dubrovački knez (jedna odluka Malog vijeća iz 1319 . godine). Zapovjednik je nosio sa sobom originalne ili ovjerene prepise povelja o privilegijama u zemlji kroz koju je karavan prolazio, u zavisnosti od veličine karavana i vrijednosti robe koju je pratio. Godine 1302. zapovjednik (određen odlukom Malog vijeća) jednog dubrovačkog karavana za Brskovo, nosio je sa sobom nedavno potpisan ugovor o miru i povlasticama sa kraljem Milutinom „radi koristi i bezbjednosti svih trgovaca“. Po kotorskom stautu, kapetan se pod zakletvom obavezivao da će u svakoj prilici braniti karavan, paziti da tovar ne ostane na putu, odrđivati kockom ko će prvi preći rijeku itd.

Prvi pomeni „karavan-baše“

Capitaneus turmae pominje se poslednji put u odlukama dubrovačkih vijeća, 1332 . godine. Njegovu ulogu je od tada, moguće, preuzimao sam trgovac, koji je sklapao ugovor sa kramarom (primićurom) kao zapovjednikom ponosnika, a kapetan je od strane dubrovačkog vijeća određivan samo u važnijim slučajevima (bez unošenja u zapisnik vijeća). Svakom slučaju, vlada je i dalje vršila strog nadzor nad karavanima: odobravala je ili zabranjivala polazak, odrđivala podjelu karavana na grupe (na primjer, da manje grupe polaze u razmacima od 10 dana) odrđivala prvenstvo polaska za trgovce koji su već platili carinu i zatvarala i otvarala svoje granice, zbog opasnosti za bezbjednost trgovaca. Na kapetana karavana, pod turskim nazivom „karavan-baša“ ponovo nailazimo u dubrovačkim izvorima iz 1464. godine.

Literatura

• Mihailo Dinić: „Dubrovačka srednjovekovna karavanska trgovina“ –„ Jugoslovenski istoriski časopis“ 3 (1937) 119-146 i SKZ Beograd, 1978.