Pređi na sadržaj

Kapi aga

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Crni evnuh, carski patuljak i Beli evnuh.

Kapi aga (turski: Kapı ağası, "Aga od vrata") bio je glava slugu evnuha osmanskih Seraglija do kraja 16. veka, kada je ovo mesto je preuzeo Kizlar aga.[1] U poređenju sa drugom titulom, poznatom i kao Glavni crni evnuh, jer su njeni nosioci izvučeni od crnih afričkih robova, Kapi Aga je takođe poznat i kao Glavni beli evnuh.

Istorija

[uredi | uredi izvor]

Aga je zauzimao poziciju desno od kapije i imao je dužnost da kontroliše ulaz u Unutrašnji dvor i da prenosi sultanove naredbe svojim službenicima, čineći ga, po rečima osmaniste Halila Inaldžika, "jedinim posrednikom između sultana i sveta izvan palate".[1] Dužnosti Kapi age i njegovih belih evnuha takođe su uključivale vođenje dvorske škole, čiji su diplomci potom postajali administrativna elita carstva.[2] Postojala je i posebna džamija za potrebu ovih agi.

Titula Kapi age bila je uticajna, nosilac je postao bliski savetnik sultana i mogao je odigrati odlučujuću ulogu u carskom nasleđu. Nosioci su imali čin vezira i imali su prednost tek nakon velikog vezira i šejhul-islama.[1] U doba svog procvata u 15. i 16. veku, Kapi Aga se po važnosti takmičio sa velikim vezirom. Ipak, i za razliku od njegovih analoga u drugim islamskim državama, koji se obično označavaju varijantama titule hadžib, nosioci ove funkcije nikada nisu proširili svoju moć do te mere da se mogu meriti sa sultanovom.

Titula Kapi age je dostigla svoj vrhunac u vreme vladavine Sulejmana Veličanstvenog (1520–1566), kada su njegovi nosioci postali upravitelji dobrotvornih fondacija i zadužbina (vakifa) određenih za održavanje dva sveta grada islama, Meke i Medine i od preko sedamdeset velikih džamija. Za to vreme, nosioci funkcija su se upustili u otvoreno rivalstvo sa velikim vezirima za kontrolu nad državnim poslovima.[1] Ubrzo nakon toga, međutim, pod uticajem žena carskog harema, Kapi agu je prestigao Kizlar aga, koji je nadgledao harem. Kizlar aga je postao nezavisan od Kapi age 1587. godine, preuzeo je kontrolu nad haremom i brzo se uzdigao do visokog zvaničnika palate.[2][1] Kasnije je položaj Kapi age i njegov značaj sve više i više opadao.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b v g d İnalcık, Halil (1978). "Ḳapu Ag̲h̲asi̊". In van Donzel, E.; Lewis, B.; Pellat, Ch. & Bosworth, C. E. (eds.). The Encyclopaedia of Islam, New Edition, Volume IV: Iran–Kha. Leiden: E. J. Brill. pp. 570–571. OCLC 758278456
  2. ^ a b Freely, John (2000). Inside the Seraglio: Private Lives of the Sultans in Istanbul. Penguin Books. ISBN 0-14-027056-6.