Kartezijanci

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Grb Kartezijanaca

Kartezijanci su bili članovi rimokatoličkog crkvenog reda koga je 1086. godine osnovao Sveti Bruno iz Kelna.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Red kartezijanaca osnovao je Bruno iz Kelna (oko 1030-1101). Naziv je dobio po manastiru u Velikoj Šartrezi u francuskim delovima Alpa. Kartezijanci su stvorili mali, ali veoma stabilan verski red. Zajednice su se sastojale od 12 monaha i priora. Kartezijanci su odbili da gomilaju zemlju i bili su strogi u primanju članova. Kartezijanski način života bio je sličan pustinjačkom i benediktinskom. Tokom nedelje monasi-pustinjaci živeli su u malim prebivalištima baveći se fizičkim radom i molitvama. Nedeljom su se okupljali radi mise i zajedničkog razgovora. U 12. veku su kartezijanci od cistercita preuzeli ustanove vizitacija i velikih kapitola.

Izvori[uredi | uredi izvor]