Kartezijanci
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/28/Carthusian_coat_of_arms-2006_11_30_murraybuckley.svg/200px-Carthusian_coat_of_arms-2006_11_30_murraybuckley.svg.png)
Kartezijanci su bili članovi rimokatoličkog crkvenog reda koga je 1086. godine osnovao Sveti Bruno iz Kelna.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Red kartezijanaca osnovao je Bruno iz Kelna (oko 1030-1101). Naziv je dobio po manastiru u Velikoj Šartrezi u francuskim delovima Alpa. Kartezijanci su stvorili mali, ali veoma stabilan verski red. Zajednice su se sastojale od 12 monaha i priora. Kartezijanci su odbili da gomilaju zemlju i bili su strogi u primanju članova. Kartezijanski način života bio je sličan pustinjačkom i benediktinskom. Tokom nedelje monasi-pustinjaci živeli su u malim prebivalištima baveći se fizičkim radom i molitvama. Nedeljom su se okupljali radi mise i zajedničkog razgovora. U 12. veku su kartezijanci od cistercita preuzeli ustanove vizitacija i velikih kapitola.
Izvori[uredi | uredi izvor]
- Linč, Džozef H. (1999). Istorija srednjovekovne crkve. Beograd: Clio.