Pređi na sadržaj

Korelacioni dijagram

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Korelacioni dijagram je grafik koji prikazuje kvalitativno ponašanje energijskih nivoa u molekulu u zavisnosti od rastojanja između dva atoma. Na njemu je prikazana povezanost između dva granična slučaja za dva atoma, kada su potpuno razdvojeni (R → ∞) i kada se nalaze ujedinjeni jedan do drugog (R=0). Korelacionim dijagramom dvoatomskog molekula je zapravo prikazan efektivni potencijal bez odbojnog člana među jezgrima (koji je obrnuto proporcionalan sa rastojanjem).

Korelacioni dijagram nije kvantitativni i ne prikazuje prave vrednosti energije, već relativne, a i redosled energetskih nivoa može da varira od molekula do molekula. Veće energije perturbuju redosled nivoa. Takođe, menja se položaj R na kojem dolazi do presecanja energetskih nivoa.

Pravila[uredi | uredi izvor]

Pri formiranju korelacionog dijagrama simetrija molekula važe sledeća pravila[1]:

  • očuvava se kvantni broj λ, odnosno m, tj. mogu biti povezane one orbitale sa leve i desne strane dijagrama kod kojih je m jednako
  • kod homonuklearnih molekula očuvava se simetrija MO u odnosu na refleksiju, tj. parnost i neparnost orbitala u odnosu na refleksionu ravan
  • kada su zadovoljena druga pravila, popunjavaju se najpre nivoi sa nižim kvantnim brojevima kod orbitala istog tipa, s tim da je kod simetričnih orbitala u odnosu na refleksiju (vezujućih) glavni kvantni broj n očuvan pri povezivanju (osim u nekoliko izuzetaka), dok je kod antisimetričnih orbitala glavni kvantni broj razdvojenih orbitala veći kao n kod ujedinjenih atoma

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Belić 2000, str. 105–106

Literatura[uredi | uredi izvor]

Belić, Dragoljub (2000). Fizika molekula. Beograd.