Korisnik:Aleksandra585/pesak

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Reljef Srbije[uredi | uredi izvor]

Srebno jezero, kod Kragujevca

Oblici reljefa nastaju kao posledica delovanja endogenih (unutrašnjih) i egzogenih (spoljašnjih) sila, kako u geološkoj prošlosti, tako i danas. Unutrašnje sile dovode do tekstonskih pokreta koji mogu trajati milionima godina. Kao posledica brojnih faza izdizanja, spuštanja i nabiranja terena, dejstvm endogenih sila, došlo je do formiranja krupnih oblika reljefa (planine, kotline, baseni) na prostoru Srbije.

Tektonske ploče

Spoljašnje sile[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje sile pokreće sunčeva toplota, koja dovodi do promene temperature na Zemlji, strujanju vazduha i kretanju vode. Delovanjem vode, vetra i leda menjaju se krupniji, tektonski oblici u reljefu, pri čemu se stvaraju novi – erozivni i akumulativni oblici.

Deliblatska peščara, Šušara
Deliblatska peščara, Šušara

Radom vetra se obrazuju eolski oblici reljefa, među kojima su u našoj zemlji zastupljene peščare (Deliblatska peščara) i lesne zaravni (Tielska lesna zaravan).

titel


Kraški oblici reljefa[uredi | uredi izvor]

Lazareva pećina

Kraški oblici reljefa nasaju hemijskim rastvaranjem karbonatnih stena, pod uticajem vode koja sadrži ugljen – dioksid. Razlikuju se površinski (škrape, vrtače, uvale i kraško polje) i podzemni (jame i pećine) kraški oblici. Najbrojniji su u istočnom i zapadnom delu Srbije, odnosno na prostoru Karpato – balkanida (Lazareva pećina, Odorovsko kraško polje) i Dinarida (Potpećka pećina).

Potpećka pećina

Ledeno doba[uredi | uredi izvor]

Za vreme ledenog doba najviše planine su bile prekrivene lednicima, koji su svojim kretanjem prouzrokovali formiranje ledničkih (glacijalnih) oblika reljefa. Planine na kojima su prisutni erozivni (valov, cirk) i akumulativni (morene) glacijalni oblici su Prokletije i Šar – planina.

Ogolelo zemljište je izloženo razornom delovanju kiše i površinskih i podzemnih voda, pri čemu dolazi do njegovog spiranja, odnosno procesa denudacije.


Procesom denudacije formiran je još jedan oblik koji se svrstava u grupu padinskih. U pitanju su zemljane piramide. One imaju oblik stuba na čijem vrhu se nalazi zaštitni stenovit blok, koji ne dozvoljava spitanje rastresitog sloja od kog je stub izgrađen. Đavolja varoš, tipičan predstavnik ovog oblika u našoj zemlji


đavolja varoš