Pređi na sadržaj

Korisnik:Elena Premate/pesak1

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Olivija Rusovac (umrla Vršac 06.05.2021.) bila je istaknuta angažovana srpska novinarka, jednaod osnivača NUNS-a i lista Republika. Kao novinarka informativne redakcije Prvog programa Radio Beograda izveštavala je iz Skupštine Srbije i Skupštine Jugoslavije. Bavila se prevodilaštvom i učestvovala je u antiratanim akcijama za vreme ratova devedesetih godina. Glasno je govorila u ime slobode medija u vreme vlasti Slobodana Miloševića i oštro je kritikovala novoizabrane demokratske vlasti nakon 5. oktobra kao i vladu Aleksandra Vučića.

Biografija

[uredi | uredi izvor]

Olivija je diplomirala na Fililoškom fakultetu u Beogradu. Bila je dugogodišnja novinarka informativne redakcije Radio Beograda. Izveštavala je iz Skupštine Jugoslavije i Skupštine Srbije. Bila je jedan od osnivača glasila Republika gde je sarađivala kao novinarka i analitičarka 27 godina.

Otkazi na RTS-u

[uredi | uredi izvor]

U vreme vlade Ante Markovića, Olivija je bila jedna od inicijatora platforme za ukidanje partijske organizacije na Radio Beogradu. Ovaj potez doneo je novinarima slobodu kritičke misli ali već nakon 8 Sednice se naslućivala identitetska etnonacionalistička politička agenda Slobodana Miloševića. Sa njegovim dolaskom na vlast, mediji počinju da potpadaju pod pritisak vlasti nad uređivačkim politikama. (http://arhiva.mc.rs/olivija-rusovac-demokratija-bez-novinara.2545.html )

U odbranu novinarske profesije osnovan je Nezavisni sendikar RTB-a 27 marta 1991 godine kome se Olivija priključila. Pritisak na novinare koji su ostali dosledni profesionalnom izveštavanju se pojačava. U prilog tome govori i „lista za odstrel“ koju je Vojislav Šešelj javno izneo 9. aprila 1992. godine u televizijskom prenosu. Na listi se našla i Olivija Rusovac. Konačno, dolaskom Milorada Vučelića na mesto generalnog direktora 1993 godine, na plaćeno odsustvo upućeno je 1054 radnika Nezavisnog sindikata i njegovih simpatizera. Usledila je 31 sudska tužba zaposlenih protiv odluka o otkazu i Prvi opštinki sudje u svojoj presudi iz 1994. godine u potpunosti usvoji 21 tužbu.

13. januara 1994. godine generalni direktor RTS-a jepokrenuo disciplinski postupak zbog učinjene teške povrede radne obaveze protiv Olivije Rusovac na osnovu njene povremene saradnje sa granuskom Alternativnom informativnom mrežom bez saglasnosti generalnog direktora.  Istog dana je doneto i rešenje po kome se Olivija udaljava sa radnog mesta dokonačne odluke o njenoj disciplinskoj odgovornosti. Prvi opštinski sud je poništio ovo rešenje.

Olivijinu karijeru na javnom servisu je,po njenom svedočenju, okončao Brana Crnčević kada je čuo da radi emisiju u studiju, rekavši da ona više ne sme da bude tu.

Antiratni angažman

[uredi | uredi izvor]

Olivija se suprotstavljala ratnohuškaškoj politici devedesetih godina i aktivno je učestvovala na tribinama u Centru za kulturnu dekontaminaciju i na skupovima Žena u crnom. Verovala je u neophodnost pomirenja bivših jugoslovenskih republika ibila je jedna od prvih novinara koji su otišli u Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu nakon rata.

Kritike režima

[uredi | uredi izvor]

Olivija je vršila analizu nezavisnih medija tokom prvih demokratskih izbora nakon 5. oktobra. Ta analiza jasno pokazuje nedostatke komunikacionog fokusa koalicije Zajedno kao i nejedinstvo u nastupanju i držanju kontrole nad predizbornim narativom u medijima koji su bili veoma naklonjeni demokratskim promenama.  

Olivija je svoju kritiku upućivala i novoizabranim demokratskim vlastima. Preispitivala je intertnost nove vlasti pod vođstvom Predsednika Borisa Tadića po pitanju masovnih privatizacija iz prethodnog režima i isticala posledice saradnje sa tajkunima i njihove zaštite po produbljivanje siromaštva i klasnih razlika.  

Njena kritika prati i tadašnjeg premijera Aleksandra Vučića i ministre. Analitički je posmatrala odluke, događaje i javni narativ ovog saziva Vlade Srbije, kojeg nije smatrala za demokratski, i upućivala na opasnosti po socijalno-eskonomski status građana.