Korisnik:Katarina Tričković/pesak
Irving Tenenbaum Stoun | |
---|---|
Datum rođenja | 14. jul 1903. |
Mesto rođenja | San Francisko, Kalifornija, Sjedinjene Američke Države |
Datum smrti | 26. avgust 1989. |
Mesto smrti | Los Anđeles, Kalifornija, Sjedinjene Američke Države |
Zanimanje | Pisac |
Značajni radovi | Žudnja za životom (1934.)
Mornar na konju (1938.) Besmrtna žena (1944.) Strastveno putovanje (1949.) Prva dama Amerike (1950.) Ljubav je večna (1954.) Agonija i ekstaza (1961.) Stradanja duše (1971.) Grčko blago (1975.) Čudesni putevi postanka (1980.) Dubina slave (1985.) Sigmund Frojd (1986.) |
Irving Tenenbaum, poznatiji kao Irving Stoun (engl. Irving Tennenbaum Stone, rođen 14. jula 1903, San Francisko — umro 26. avgusta 1989, Los Anđeles) bio je američki pisac popularnih istorijskih biografija. Stoun je prvi put došao do izražaja objavljivanjem „Žudnje za životom” (1934), živopisne fikcionalizovane biografije slikara Vinsenta van Goga.[1]
Biografija[uredi | uredi izvor]
Godine 1923. Stoun je diplomirao na Kalifornijskom univerzitetu u Berkliju. Šezdesetih godina prošlog veka, Stoun je dobio počasni doktorat književnosti na Univerzitetu Južne Kalifornije, gde je prethodno stekao zvanje mastera na Koledžu za književnost, umetnost i nauku.
Stoun se oslanjao na istraživačke kapacitete i stručnost koje mu je stavila na raspolaganju Ester Ojler, glavni istraživač Kalifornijskog univerziteta u Los Anđelesu, kojoj je posvetio nekoliko svojih radova .
Stoun je bio u dugom braku sa svojom ženom i urednikom mnogih njegovih dela, Džin Stoun. Tokom svog života, Stoun i njegova supruga finansirali su fondaciju za podršku dobrotvornim ciljevima.
Stounov glavni izvor za Žudnju za životom bila su Vinsetova pisma njegovom bratu Teu. Čini se verovatnim da su Vinsentova pisma pružila osnovu za „Protivnika u kući”. Stoun je dodatno uradio veliki deo svog istraživanja „na terenu“. Na primer, proveo je mnogo godina živeći u Italiji dok je radio na „Agoniji i ekstazi”. Italijanska vlada je pohvalila Stouna sa nekoliko počasnih nagrada tokom ovog perioda za njegova kulturna dostignuća koja naglašavaju italijansku istoriju. [2]
Prezime je legalno promenio u „Stoun”, prezime svog očuha. Stoun je rekao da mu je majka usadila strast za čitanjem. Od tada je verovao da je obrazovanje jedini način da se uspe u životu.
Filmske adaptacije[uredi | uredi izvor]
Godine 1953. snimljena je popularna filmska verzija „Predsedničke dame”, zasnovana na istoimenom romanu iz 1951. godine, sa Čarltonom Hestonom kao Endrju Džekson i Suzan Hejvard kao Rejčel Donelson Džekson.[3][4]
Godine 1956. snimljena je filmska verzija „Žudnja za životom”, zasnovana na njegovom romanu iz 1934. godine, sa Kirkom Daglasom u glavnoj ulozi Vinsent van Goga.
Godine 1965. snimljen je film „Agonija i ekstaza” u kojem su glumili Čarlton Heston kao Mikelanđelo i Reks Harison kao papa Julije II.
Stounova knjiga „Grčko blago” iz 1975. bila je osnova za nemačku televizijsku produkciju „Lov na Troju” 2007.
Nagrade[uredi | uredi izvor]
1956. Nagrada Spur[5]
1960. Počasni doktorat književnosti sa Berklija[6]
1961. Književne nagrade Komonvelt Kluba Kalifornije (Fikcija, Srebro) za „Agoniju i ekstazu”
1971. Zlatna ploča Američke akademije za dostignuća[7]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Irving Stone | American author | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-12-20.
- ^ „Irving Stone”. www.goodreads.com. Pristupljeno 2021-12-20.
- ^ Howe, Andrew Jackson; Howe, Georgiana Lakin. (1894). Miscellaneous papers by Andrew Jackson Howe / selected and arranged by his wife, Georgiana L. Howe. Cincinnati :: Robert Clarke,.
- ^ „Movie Reviews”. The New York Times (na jeziku: engleski). 2021-12-16. ISSN 0362-4331. Pristupljeno 2021-12-20.
- ^ „Winners”. Western Writers of America (na jeziku: engleski). 2012-05-12. Pristupljeno 2021-12-20.
- ^ „Meet Our Alumni | College of Letters & Science”. web.archive.org. 2010-06-10. Pristupljeno 2021-12-20.
- ^ „Golden Plate Awardees”. Academy of Achievement (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-12-20.