Pređi na sadržaj

Korisnik:Snezana12345/pesak

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
== Кључни фактори у образовању на даљину == 

Ključni faktori u obrazovanju na daljinu su neophodni „igrači“ u obrazovanju na daljinu, na njih se odnosi sam proces obrazovanja i uz pomoć njih se realizuje. Ovi faktori su neizostavni kako bi obezbedili da učenje na daljinu bude efikasno i uspešno i da se ispuni krajnji cilj a to je sticanje znanja, razvijanje veština mišljenja zaključivanja itd. U ključne faktore ubrajamo: učenici, nastavnici, asistenti, administratori, pomoćno osoblje.


Učenici[uredi | uredi izvor]

Učenici su prvi i neophodni faktor svakog obrazovanja pa i obrazovanja na daljinu. Zadovoljenje obrazovnih potreba učenika je osnova i cilj svakog programa daljinskog obrazovanja. Uspešnost učenika je test po kome se mere svi uloženi napori u nekoj oblasti obrazovanja na daljinu. Primarna uloga učenika zbog koje se sve organizuje je sticanje znanja, dolaženje do novih znanja, razvijanje sposobnosti i veština i sve to bez obzira na nastavne uslove. Kada se predavanja organizuju na daljinu učenici nailaze na dodatne teškoće ali i izazove jer su učenici često odvojeni od drugih učenika koji imaju slično interesovanje i predznanje, imaju malo prilika da neposredno komuniciraju sa nastavnicima i moraju se potpuno pouzdati u tehnička sredstva i veze da bi premostili prepreke između fizički odvojenih učesnika procesa. Osim ovih teškoća za učenike obrazovanje na daljinu doprinosi usmenerenosti na svakog polaznika, insistira na razvijanju mišljenja, samostalnom radu i sticanju novih veština. Obrazovanje na daljinu svakog učenika posmatra kao indiviuu, s toga je visok stepen individualizacije nastave tj. prilagođavanje nastave svakom učenika pojedinačno. U obrazovanju na daljinu učenik je obično izolovan. Nema motivacionih faktora koji proističu iz kontakata ili kompeticije sa ostalim učenicima.Učeniku takođe nedostaje trenutna podrška nastavnika koji je prisutan i koji je u mogućnosti da ga motiviše i, po potrebi, obrati pažnju na stvarne potrebe i poteškoće na koje se nailazi tokom učenja.

Nastavnici[uredi | uredi izvor]

Uspeh svakog učenja na daljinu, kao i naravno tradicionalnog učenja u najvećoj meri zavisi od nastavnika. „Najpoželjnije karakteriske predavača u učenju na daljinu jesu: sposobnost da brzo uči kako se koristi nova tehnologija; zna dobro da vodi kurs i da vlada tehnikama i metodama nastupa u medijima (npr. da je dobar pred kamerom); dobro se prilagođava promeni situacije npr. ako oprema ne funkcioniše kako treba i da ima vremena za razvoj novih materijala za učenje i novih metoda".[1] Nastavnik se suočava sa posebnim izazovima. Od njega se traži specifična didaktičkometodička kvalifikovanost. Opsežan posao podrazumeva prilagođavanje priručnika i udžbenika računarskoj tehnologiji. Na nastavniku je i odgovornost vezana za izradu i odabir nastavnog materijala, testova provere ali i svih drugih aktivnosti potrebnih za sticanje znanja, veština i umeća učenika. Način predavanja prilagođava potrebama i očekivanjima učenika koji najčešće imaju malo neposredno iskustvo i ograničen kontakt. On ohrabruje učenike u korišćenju tehnologija, pravovremeno reaguje na potrebe i probleme što pospešuje njihovu motivisnost, prati napredak svakog učenika i vrednuje njihovo znanje.

Asistenti[uredi | uredi izvor]

Asistent je veoma koristan u obrazovanju na daljinu kako za nastavnike tako i za učenike. Asistent služi kao „most“ odnosno veza između nastavnika i učenika. Asitent u obrazovanju mora biti voljan i sposoban da sledi direktive koje ustanovljava nastavnik. Takođe, veoma je važno da razume učenike i studente, da je uvek spreman na saradnju i da usklađuje svoje aktivnosti kako bi ispunio njihove potrebe i očekivanja nastavnika. „Njihov zadatak je da pridružuju učenike i nastavnike grupama, brinu se o tome da program funkcioniše. Takođe, oni su zaduženi i imaju odgovornost da postavljaju opremu, sakupljaju domaće zadatke, nadgledaju ispite i služe kao „oči“ i „uši“ nastavnika. On prati i analizira napredovanje učenika, studenata“ . Služi učenicima, studentima da mu se obrate za pomoć ukoliko imaju nekih nedoumica.

Administratori[uredi | uredi izvor]

Administratori su ljudi koji učestvuju u planiranju programa obrazovanja na daljinu neke ustanove. Predstavljaju donosioce odluka i recezente, otvaraju i održavaju učeničke i nastavničke račune, pridružuju učenike i nastavnike grupama, brinu se da program funkcioniše. Osiguravaju primenu tehničkih resursa u čemu im pomaže tehničko osoblje. . Efikasni administratori obrazovanja na daljinu više su nego ljudi od ideje. Oni predstavljaju tvorce usaglašavanja, donosioce odluka i recenzente. Oni blisko sarađuju sa tehničkim osobljem i osobljem za podršku, osiguravajući efikasnu primenu tehničkih resursa za dalji napredak akademskog zadatka institucije.

Pomoćno osoblje[uredi | uredi izvor]

Ima funkciju servisa za podršku učenika za prijavljivanje, umnožavanje i distribuciju materijala, naručivanje udžbenika, obradu izveštaja o ocenama i drugo. Svakodnevno su na raspolaganju čime proces učenja čine jednostavnijim. Ovi pojedinci predstavljaju nevidljive heroje poduhvata obrazovanja na daljinu i oni osiguravaju efikasno baratanje mnoštvom detalja potrebnih za uspeh programa. Najuspešniji programi obrazovanja na daljinu sjedinjuju u sebi funkcije servisa za podršku prijavljivanja učenika, kopiranja materijala i distribucije, naručivanja udžbenika, obezbeđivanje odobrenja za kopiranje, olakšavanje planiranja, obradu izveštaja o ocenama, upravljanje tehničkim resursima itd. [2] Pomoćno osoblje predstavlja nezaobilazni faktor u obrazovanju na daljinu i obezbeđuju da svi detalji koji su vezani za uspeh programa, sve tehničke poteškoće budu blagovremeno rešene.

Svi ovi faktori su neizostavni, zbog toga se i nazivaju ključni i bez njih ne bi bilo moguće realizovati obrazovanje na daljinu. Oni obezbeđuju da se obrazovanje na daljinu realizuje na najbolji mogući način.


Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

http://www.ftn.kg.ac.rs/konferencije/tio08/PDF/RADOVI/404%20Djurovic,%20Grujic%20-%20Ucenje%20na%20daljinu.pdf

http://scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0042-8469/2009/0042-84690902138P.pdf

http://www.edu-soft.rs/cms/mestoZaUploadFajlove/rad1_.pdf

https://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/mkod/metodika/modeli_dizajna.html

Unutrašnje veze[uredi | uredi izvor]

https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9E%D0%B1%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BD%D0%B0_%D0%B4%D0%B0%D1%99%D0%B8%D0%BD%D1%83

https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9D%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA

https://sr.wikipedia.org/wiki/Administrator_sistema

https://sr.wikipedia.org/wiki/Ud%C5%BEbenik


https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9E%D1%86%D0%B5%D1%9A%D0%B8%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5

Reference[uredi | uredi izvor]

Dr Ristić,Dr Mandić,D.(2017): Obrazovanje na daljinu, Učiteljski fakultet Beograd, Beograd, str. 84

Dr Mandić,D. (2003): Didaktičko-informatičke inovacije u obrazovanju, Mediagraf, Beograd. str. 78

Literatura[uredi | uredi izvor]

 Branković, Drago; Mandić, Danimir (2003): Metodika informatičkog obrazovanja sa osnovama informatike, Banja Luka.

 Dr Mandić, Danimir (2003): Didaktičko-informatičke inovacije u obrazovanju, Mediagraf, Beograd.

 Dr Ristić, Miroslava; Dr Mandić, Danimir (2017): Obrazovanje na daljinu, Učiteljski fakultet Beograd, Beograd.

  1. ^ Ristić, Mandić, Miroslava, Danimir. Obrazovanje na daljinu (2017 izd.). Beograd: Učiteljski fakultet. 
  2. ^ Mandić, danimir. Didaktičko-informatičke inovacije u obrazovanju (2003 izd.). Mediagraf. str. 78.