Korisnik:Vladimir Nedeljkov/pesak
Korisnik:Vladimir Nedeljkov/pesak2
Smatra se da je prvu knjigu iz patofiziologije pod nazivom Physiologia pathologica publikovao Prof. Hecker sa univerziteta u Erfurtu 1700 godine
1819 godine Galiot je objavio priručnik za Opštu patologiju i patološku fiziologiju
U Rusiji je Pašutin 1878 održao prva predavanja iz patološke fiziologije.
Nobelovac Pavlov je označio patofiziologiju kao eksperimentalnu patologiju i značajno doprineo da se u Rusiji tridesetih godina prošlog veka patofiziologija uvede kao predmet na medicinske fakultete.
Institut za opštu i eksprerimentalnu patologiju (Beč 1871)
Interesantan je takođe razvoj patofiziologije na Univerzitetu u Beču. Na sajtu bečkog universiteta se navodi da je čuveni patolog Carl von Rokitansky smatrao da patološki nalazi moraju biti upotpunjeni odgovarajućim eksperimentalnim istraživanjaima. Najviše zahvaljujući njegovim naporima u Beču je1871 osnovan Institut za opštu i eksprerimentalnu patolog
50 godina kasnije, 1922 godine, Prof. dr. Đorđe Joannović prelazi sa
Instituta za eksperimentalnu patologiju i patološku anatomiju u Beču na
Medicinski fakultet u Beogradu i osniva
Zavod za opštu patologiju i patološku anatomiju.
1947 godine pod rukovodstvom prof Šahovića osnovan je Institut za patološku fiziologiju.
najvećim delom iz eksperimentalne patologije.
Profesor Šahović je do 1956 godine bio
Upravnik Instituta za patološku fiziologiju
Upravnik Instituta za patološku anatomiju
a istovremeno i Šef Katedre Patologije koja je dugo godina bila zajednička za oba predmeta.
Osnivač i direktor Instituta za onkologiju
Osnivač odeljenja za patofiziologiju na Institutu za medicinska istraživanja
Od 1948 godine održava se nastava iz oblasti patološke fiziologije, u V i VI semestru studija.
Od 1952 godine Patološka fiziologija je ustanovljena kao zaseban ispit tj.
od 1952 godine se zasebno polažu kao odvojeni ispiti
patološka fiziologija i
patološka anatomija.
Naučnoistraživački rad u tom periodu bio je usmeren na problematiku kojom se bavio prof. dr. Ksenofon Šahović, tj. na oblast
eksperimentalne onkologije
takodje je izučavana i hipotermija.
Od 1952 godine Institut za patološku fiziologiju je uspeo da ostvari::
povećanje broja zaposlenih,
zastupljenost svih oblasti u teorijskoj i praktičnoj nastavi i
c) uspon naučnoistraživačkog rada i njegovu diferencijaciju po oblastima
Usavršavanja u inostranstvu
Omogućavan je odlazak članova Instituta u najkvalitetnije svetske laboratorije
Institut za fiziologiju Univerziteta Yale, USA
Harvardski medicinski fakultet, USA
Columbija univerzitet u Njujorku
Cornel University, Njujork
Karolinska bolnica u Stokholmu
Iowa State University, USA
Institut za patofiziologiju, Medicinski Fakultet Moskva
Fiziološki Institut u Cirihu
“Institute de Cancerologie et Imunogenetique” u Parizu
Nacionalni Institut za medicinska istraživanja u Londonu
Metabolic Research Laboratory, Oxford
“Unite de rechearches de gastroenterologie” INSERM u Parizu
i drugim vodećim svetskim ustanovama
Naučnoistraživački rad se odvijao po oblastima
Prof. dr. Bonka Oreščanin pulmologija
Prof. dr. Katarina Dimitrijević endokrinologija
Prof. dr. Branka Stojanović hematologija
Prof. dr. Bata Antal nefrologija
Prof. dr. Ljubodrag Mihajlović neuropatofiziologija
Prof dr Bonka Oreščanin
Bavila se patofiziologijom respiratornog trakta
dugogodišnji upravnik Instituta,
inicijator izrade prvih udžbenika iz patološke fiziologije i
dala je veliki doprinos razvoju naučnoistraživačkog rada na Institutu.
Saradnici:
mr ph Radmila Lukić
dr Gordana Đorđević-Denić
Prof dr Branka Stojanović
Bavila se patofiziologijom hematopoeznog sistema
U više navrata bila Šef Katedre i upravnik Instituta za patofiziologiju
Dala veliki doprinos pri izradi plana i programa nastave na predmetu patofiziologija
Saradnici:
Dr Branka Šikić
Dr. Divna Vulović
Dr. Ana Stanković
Prof dr Katarina Dimitrijević Legradić
Boravila na usavršavanju u Parizu na Institutu za eksperimentalnu endokrinologiju.
Bavila se patofiziologijom endokrinog sistema.
Kasnije prelazi na Stomatološki fakultet
Saradnici:
Dr Vladimir Rajković
Prof dr Ljubodrag Mihailović
Objavio je značajne radove u domenima elektrofiziologije i neuroimunopatofiziologije koji su ga uvrstili u red vodećih svetskih naučnika. Postao je dopisni član SANU.
Umro je 1974 godine.
Istraživanja iz oblasti nervnog sistema nastavljaju njegovi saradnici na temama koje se bave:
proučavanjem imunopatoloških promena u živčanom sistemu
ispitivanjem uloge autoimunih procesa i efekta antineuralnih antitela u genezi konvulzivne aktivnosti
promenama RNK i proteina mozga u toku učenja i
biofizičkim ispitivanjima membrane nervne ćelije.
SARADNICI
Prof. dr Ljubodraga Mihailovića
Prof. dr Dragoslava Čupić
Prof. dr Bogdan Beleslin
Prof. dr Bosiljka Petrović-Minić
Prof. dr Spomenka Protić
naučni savetnik dr. Ljiljana Kržalić
Dr. Nikola Dekleva
dr. inž Vidan Majić.
Prof. dr Antal Bata
Prof. dr. Antal Bata rukovodio je naučnim radom iz oblasti nefrologije. Najznačajniji i najoriginalniji radovi iz ove oblasti se odnose na izučavanje antihipertenzivne uloge bubrega
i izučavanje etiopatogeneze endemske nefropatije. Vodio je međunarodni projekat vlada SFRJ i SAD ( EPA), koji je bio posvećen izučavanju endemske nefropatije. Za potrebe rada na tom projektu osnovana je laboratorija za primenu radioimunoesej tehnike. Odbranio je prvu doktorsku disertaciju na našem Institutu.
Saradnici:
dr Branko Jovanović
dr Gordana Đorđević
dr Divna Vulović
dr Dušan Čemerikić
Prof dr Branimir Jovanović
Kao stipendista italijanske vlade usavršavao se Univerzitetu u Pizi. Kao neposredni saradnik Prof Antal Bate bavio se izolacijom antihipertenzivne supstance bubrega i njenog uticaja na prirodni tok arterijske hipertenzije SHR pacova.
Saradnici
dr Gordana Djordjević Denić
dr Divna Vulović
Prof. dr. Bogdan Beleslin
Prof. dr. Bogdan Beleslin nakon dvogodišnjeg usavršavanja na Columbija univerzitetu u Njujorku formirao je laboratoriju za intraćelijsku
elektrofiziologiju. U saradnji sa prof. Katz-om koji je u Beogradu boravio kao gost naučnik preneo je na naš institut voltage clamp metodu koja je u to vreme bila najnaprednija metoda u neuronauci.
Saradnici:
dr Dušan Lekić
dr Smajo Osmanović
dr Vladimir Nedeljkov
dr Branislav Pešić
dr Jasna Stojanović