Konji slovenskih bogova

Morana šalje heroja u vječnost

Konji bogova često se spominju u slovenskoj mitologiji. Njima su se pridavala rijetka i neobična svojstva. Vjerovalo se da su konji povezani sa Mjesecom i da posjeduju dva lica: svetovno i božansko. Svetovno je bilo obično, dok je božansko bilo čudesno, moćno i prikazivalo se samo noću. U svom posjedu Svetovid je imao krilatog konja kojim je progonio slovenske neprijatelje. Mnogi su vjerovali da on u stvari ima dva konja: bijelog (koga jaše danju) i crnog (koga jaše noću), mada se pretpostavljalo da se u stvari radi o dva lica iste životinje. Njegovog konja čuvali su sveštenici u hramu sudbine. Osim sveštenika niko konja nije smio da dodirne, a grijehom se smatralo iščupati mu dlaku. Međutim, kada bi se konj vratio kaljav i iscrpljen vjerovalo se da ga je prethodne noći jahao Svetovid. Svetovidovog konja često su koristili i za gatanje pred polazak u rat. Konja su postavljali ispred tri reda kopalja i ako bi on preko njih krenuo desnom nogom, vjerovalo se da će ishod rata biti povoljan. Međutim ako konj preko koplja krene lijevom nogom to je označavalo da će ratni pohod biti neuspješan i da se mora odgoditi. Konja je izričito jahao svještenik, a vjerovalo se i da je sam Svetovid upravljao korakom svog konja. I Triglavu je bio posvećen konj. Njegov konj bio je vranac i vjerovalo se da je on takođe noću jahao konja i tjerao zle duhove. Neobične konje pronalazimo i u narodnim slovenskim pjesmama i pričama u kojima su njihovi gospodari bili djeca neobičnog porjekla i veliki junaci. To vidimo i u pjesmi Ženidba Kralja Vukašina u kojoj saznajemo da njegov rival i veliki junak Momčil ima konja Jabučila. Taj konj po vjerovanju je bio krilat ali je svoja krila pokazivao samo pred zoru. Crni konj (vranac) pojavljuje se u vezi sa demonima. On je pomagao u otkrivanju vampira i skrivenog blaga. Verovalo se da vranac nikada neće nagaziti na grob u kojem je vampir. Konj je predstavljao izrazito htonsko biće. Često se spominje da u podzemni svijet pokojnika nosi konj.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • Nenad Gajić: Slovenska mitologija, Laguna, Beograd,2011.
  • Veselin Čajković: Stara srpska religija i mitologija, Beograd,1994.
  • Sreten Petrović: Srpska mitrologija u verovanju, običajima i ritualu, Beograd, 2015.
  • Spasoje Vasiljev: Slovenska mitrologija, Srbobran,1928.
  • Dr Josip Mal: Istorija slovenskih naroda, Ljubljana,1939.
  • Timar Mersburški: Hronika, 1012-1018.
  • Helmold: Hronika Slovena, 1171.
  • Povest minulih leta ili Nestrova, XI vek.