Kripa

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kripa (sansk. कृप), takođe poznat kao Kripačarja (sansk. कृपाचार्य ' Kripa majstor'), je figura u hinduističkoj mitologiji. Prema epu Mahabharata, Kripa je bio član saveta kraljevstva Kuru i učitelj prinčeva Pandava i Kaurava.

Rođen u porodici mudraca ratnika Sharadvana i nimfe Janapadi na vanserijski način, Kripu i njegovu sestru Kripi usvojio je kralj Shantanu iz Kraljevstva Kuru. Kripu je obučavao njegov rođeni otac i postao je veliki strelac poput njega. Kasnije u epu, borio se na strani Kaurava protiv Pandava u ratu u Kurukšetri i bio je među retkim preživelim u ratu.

Kripa se smatra besmrtnim bićem predodređenim da živi do kraja Kali Iuge, poslednje juge (doba). Prema nekim tekstovima, on će takođe postati jedan od Saptariši — sedam poštovanih mudraca — u sledećoj Manvantari, što je ciklični vremenski period u hinduističkoj kosmologiji .

Imena[uredi | uredi izvor]

Sanskritska reč Kripa ( Krpa ) znači 'sažaljenje' ili 'milost'. Prema Mahabharati (oko 700. p. n. e. - 400. ne), on i njegova sestra su nazvani „Kripa“ i „Kripi“ jer ih je kralj Šantanu usvojio iz sažaljenja.[1][2][3][4] Kripa je dobio titulu "ačarja" ('majstor') pošto je bio stručan strelac.[5][4]

U epu, Kripa je poznat pod mnogim drugim imenima, uključujući Gautamu ('potomak Gautame '), Sharadvata ('sin Sharadvana'), Sharadvanputra ('sin Sharadvan') i Bharatacharia ('učitelj Bharatovih potomaka').[6][3]

Nasleđe[uredi | uredi izvor]

U hinduizmu, Kripa, zajedno sa još nekoliko mitoloških ličnosti, smatra se "besmrtnicima" koji će ostati živi do kraja Kali Iuge, poslednje od četiri juge (doba). Prema nekim spisima, Kripa i Ašvatama su bili prokleti da ostanu besmrtni i pate zbog greha koji su počinili 18. noći rata.[7]

Prema Vishnu Purani (oko 400. p. n. e. - 900. n. e.), Kripa će postati jedan od Saptariši — sedam najpoštovanijih mudraca — u sledećoj Manvantari, što je ciklični vremenski period koji identifikuje starost Manua — praoca. čovečanstva — u hinduističkoj kosmologiji.[8][9]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Mani 1975, str. 418.
  2. ^ Ganguli 1896, Adi Parva: Sambhava Parva: Section CXXX
  3. ^ a b Gandhi 2004.
  4. ^ a b Dalal 2010, str. 206.
  5. ^ Varkey 2001, str. 22.
  6. ^ Mani 1975, str. 419.
  7. ^ Dalal 2010, str. 98.
  8. ^ Wilson 1840, Chapter II
  9. ^ Mani 1975, str. 485.

Literatura[uredi | uredi izvor]