Kupelnik (župa)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Područje župe Kupelnik, u XI vijeku

Župa Kupelnik (Cupelnich) se pružala od Skadarskog jezera (odnosno Hotskih virova, kao jugozapadne granice) do planinskog vijenca na istoku (Malih Hota), kao i u pravcu Skadra, do oblasti Vraka (rječice Benuši). Središte župe je bilo u mjestu današnjeg sela Koplik. Gradac (sjeverno od Koplika) pominje Konstantin Porfirogenit, a identifikuje se i kao „Cinnа“ na Pojtingerovoj tabli (Tabula Peuntigeriana, iz IV – VI vijeka nove ere). Poznati su i lokaliteti: Gradišće (na rijeci Proni), kao i dva utvrđenja koja su zatvarala put (krak oko Hotskih virova) Skadar – Duklja: Kalaja Hotot i Samobor (Kaljaja Samoborit). Dva kraka puta od Duklje, zatvarala su se u župi Kupelnik (kod sela Maršenj), odakle je jedanput išao kroz oblast Vraka, do Skadra.

Literatura[uredi | uredi izvor]