Лепотица и Звер (film iz 2014)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Lepotica i Zver
Poster filma na francuskom jeziku
Izvorni naslovLa Belle et la Bête
Žanrromantični, fantazija
RežijaKristof Gans
ScenarioKristof Gans, Sandra Voan
Temelji se napriči Lepotica i Zver autorke Gabrijele Suzan de Vilev
Glavne ulogeVensan Kasel, Lea Sedu, Andre Dusolije
DistributerPathé Frères
Godina2014.
Trajanje112 minuta[1]
ZemljaFrancuska, Nemačka
Jezikfrancuski
Budžet35 miliona dolara[2]
Zarada49 miliona dolara
Veb-sajtwww.labelleetlabete-lefilm.com
IMDb veza

Lepotica i Zver (fr. La Belle et la Bête) je francusko-nemački ljubavno-fantastični film iz 2014. godine. Režiser filma je Kristof Gans a glave uloge tumače Vensan Kasel, Lea Sedu i Andre Dusolije.[3]

Radnja[uredi | uredi izvor]

Trgovac koji je pritom udovac, primoran je da se preseli u seoski kraj posle bankrota, sa šestoro dece, tri sina i tri ćerke. Njegova najmlađa ćerka Bela jedina je zadovoljna promenom. Kada se pronađe jedan od trgovačkih brodova, trgovac se priprema da se vrati i da povrati svoju imovinu. Dok mu dve starije, razmažene kćeri daju dugačak spisak skupih stvari koje će im doneti natrag, Bela traži samo ružu. Trgovac stiže i saznaje da su brod i njegov teret uzeti za podmirivanje njegovih dugova. Na putu kući kroz šumu, trgovac gubi put, konj pada i povređuje se a vukovi ih napadaju. Žali se da "nema ni oružje da dokrajči" jadnog konja. Trgovac nailazi na čarobni zamak Zveri. U dvorcu su se sve njegove potrebe čarobno zadovoljile, uključujući i hranu, tačne predmete koje su njegove ćerke molile da donese i svog konja magično izlečene. Spakuje se i odlazi sa predmetima. Prolazeći kroz baštu seća se Bellove molbe za ružu i on je uzima. Odmah se suočava sa Zveri, koji ga vređa zbog uzimanja ruže. Kao kaznu, Zver zahteva od trgovca da se vrati u dvorac za jedan dan nakon što se oprosti od svoje dece. Ako se ne vrati, njegova porodica će biti ubijena. Otac se vraća kući i svojoj deci priča priču. Saznavši za sudbinu svog oca, Bela, osećajući se odgovornom, odvodi očevog konja i vraća se u zamak da se ponudi na mestu svog oca.

U zamku je Bela prihvaćena kao zamena za njenog oca. Pružaju joj luksuzne stvari i dozvolu da luta po zamku i imanju, ali mora se svako veče vraćati na večeru, a Zver je upozorava da ne beži. Noću, Bela ima živopisan san, otkrivajući Prinčevu pozadinu: on uživa u lovu, ali često ignoriše princezu (Ivonne Catterfeld) koja ga voli, ali je usamljena. Princ je lovi nedostižnog zlatnog jelena a kada ga princeza zamoli da prestane da lovi jelene, obećao je da će to učiniti ako će mu ona podariti sina. Bela se budi da bi našla Zver kako je posmatra pre nego što odjednom pobegne. Bela istražuje zamak i na kraju je pronašla statuu koja nalikuje princezi iz njenog sna. Za večerom Zver pokazuje prilično hladnu atmosferu dok je pokušava šarmirati, samo da bi ga ona odbila. Iznenada zaskoči Bela rekavši da će je imati uprkos njenom otporu. Kasnije ona ima još jedan san: Princ najavljuje da će on i princeza imati naslednika, ali kad ona ga podseti na njegovo obećanje, čini se da je on to zaboravio. Tokom večere, Zver se izvinjava zbog svog prethodnog ponašanja. Bela predlaže Zver; plesaće s njim, ako joj se dozvoli da poslednji put vidi svoju porodicu. Njih dvoje počinju da plešu usred svega a Zver traži Belainu ljubav. Bela pre toga zahteva da vidi svoju porodicu dok se cenkala s njim. Kad je Zver odbije, Bela ga još jednom revnosno odbije. Iste noći ona svedoči kako Zver hvata i proždire svinju. U šoku, ona pokušava da pobegne trčeći u očaranu šumu samo da bi Zver stigla do nje na zaleđenom jezeru. Dok je Bela iznenada srušena i prikovana, Zver pokušava da je poljubi kada se iznenada led ispod nje probije dok ona tone u zaleđeno jezero. Zver ju izvlači iz vode i vraća je u zamak. Zver pristaje pustiti Bela da se vrati kući, dajući joj malu bočicu sa lekovitom vodom. Kaže joj da će mu se vratiti za jedan dan ili će on "umreti".

Bela dolazi kući, gde je njen otac ležao u krevetu gde se čini da umire. Molila se da se probudi samo da zaspi. Belin najstariji brat, Maksim pronašao je dragulj na svojoj odeći, tvrdeći da dvorac možda sadrži još blaga. Želi da nađe još blaga kako bi mogao da izmiri svoj dug gangsteru Perdukasu. On nokautira svog najmlađeg brata, Tristana, koji ga pokušava zaustaviti, i sastaje se s Perdukasom i njegovom bandom, vodeći ih do dvorca. Bela ima poslednji san o tome kako je Princ prekršio svoje obećanje i ubio zlatnog jelena. Dok je umirala, jelen se transformisao u princezu, otkrivši da je nimfa šume postala čovek jer je želela da iskusi ljubav. Molila je oca, Boga šume, da poštedi princa od njegovog gneva. Ali pretvorio je Princa u zver, promenio lovačke pse u Taduma, a njegove prijatelje - u statue. Bog šume proglasio je da će samo ljubav prema ženi razbiti večnu kletvu Zveri. Bela se budi i daje svom ocu bočicu vode, oživljavajući ga. Pokušava da se vrati u zamak i otkriva da je Maksim poveo konja na sastanak sa Perdukasom. Tristan je odvodi u zamak, stigavši baš kad Zver treba da ubije okupatore, uključujući i njenu braću. Zver zaustavi svoj napad kada Bela moli za milost. Perdukas ubode Zver i smrtno ga rani. Odjednom, vinova loza prodire oko zamka i uništava bilo šta na stazama. Perdukasova ljubavnica, Astrid, ubije se kada je napusti, ali ne pre nego što ga proklinje o svojoj sudbini. Perdukas je ubrzo ubijen od vinove loze i pretvoren je u ljudsko drvo. Bela i njena braća nose Zver u zamak i postavljaju ga u lekoviti bazen sa vodom. Umireći, Zver ga pita može li ga Bela ikada voleti a ona kaže da ga već voli. Zver potone u vodu, a zatim se ponovo digne, pretvarajući se natrag u Princa a Tadumi se povrate natrag u pse.

Bela svoju priču priča svojo maloj deci. Žive u istoj seoskoj kući, okruženi grmljem ruža, sa Belinim ocem koji je sada trgovac cvećem. Bela izlazi napolje da pozdravi svog supruga, Princa i njih dvoje se poljube i zagrle na kraju filma.

Uloge[uredi | uredi izvor]

Produkcija[uredi | uredi izvor]

Film se snimao uglavnom u Nemačkoj, u gradu Babelzberg počev od novembra 2012. do februara 2013. godine sa budžetom od 35 miliona dolara. [4]

Kritika[uredi | uredi izvor]

U Francuskoj je film dobijao uglavnom pozitivne kritike. [5] Francuska televizija je film hvalila i nazvala "pravim uspehom". Takođe su primetili da je Gans uspešno odvojio film od izvornog materijala i prethodnih adaptacija, zadržavši "duh" originalne priče.[6]

Dok su francuske kritike bile pozitivne, inostrane su bile negativne. Na sajtu Roten tomejtouz film ima rejting od 32%, zasnovan na 19 kritika, a prosečna ocena je 4,6 / 10. [7] Na Metakritiku koji dodeljuje normalizovanu ocenu od 100, film ima ocenu 39 na osnovu 10 kritika, što ukazuje na „uglavnom nepovoljne kritike“. [8]

Filmska industrija IndieWire je nazvala film „neizmerno, pogubno dosadnim“ dok su za glumicu rekli da je učestovala u ulozi koja je od nje zahtevala da ne učini ništa više od „podizanja grudi i padanja nad stvarima“. [9]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „La Belle et La Bête”. Pristupljeno 3. 9. 2019. 
  2. ^ „Christophe Gans • Director”. Cineuropa - the best of european cinema (na jeziku: engleski). Pristupljeno 3. 9. 2019. 
  3. ^ „Vincent Cassel et Léa Seydoux : Une relecture grandiose de La Belle et la Bête”. www.purepeople.com (na jeziku: francuski). Pristupljeno 3. 9. 2019. 
  4. ^ „"La belle et la bête" et "Noé", deux films attendus en 2014 - Cinéma - MYTF1News”. web.archive.org (na jeziku: francuski). 2. 1. 2014. Arhivirano iz originala 31. 01. 2014. g. Pristupljeno 3. 9. 2019. 
  5. ^ „La Belle et La Bête: Les critiques presse”. Pristupljeno 3. 9. 2019. 
  6. ^ „"La Belle et la bête" : Léa Seydoux et Vincent Cassel dans une version épique”. Franceinfo (na jeziku: francuski). 10. 2. 2014. Pristupljeno 3. 9. 2019. 
  7. ^ „Beauty And The Beast (La belle et la bête) (2016)” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 3. 9. 2019. 
  8. ^ „Beauty and the Beast”. Pristupljeno 3. 9. 2019. 
  9. ^ „Berlin Review: Christophe Gans' 'Beauty And The Beast' St | The Playlist”. web.archive.org. 29. 11. 2014. Arhivirano iz originala 29. 11. 2014. g. Pristupljeno 3. 9. 2019. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]