Matija Antunović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Matija Antunović od Aljmaša (mađ. almási Antunovics Mátyás; Subotica, 25. februar 1828. - Subotica, 1. avgust 1912) bio je advokat, kraljevski javni beležnik i političar. Za istoriju bačkih Bunjevaca je važan zato što je sa braćom Mamužić (Lazom i Agom Mamužićem) osnovao tzv. stranku Mamužić-Antunović za preuzimanje vlasti u Subotici iz ruku predstavnika opozicije (Liberalne stranke).

Život[uredi | uredi izvor]

Potekao je od plemenite bunjevačke porodice Antunovići, koji su po svom imanju u Bačalmašu dobili nadimak „od Aljmaša”.Rođen je 1828. kao jedanaesto od trinaest dece Josipa Antunovića i Rozalije Vojnić. Od njegove braće istakli su se Stipan i Josip Antunović, koji su učestvovali u Mađarskoj revoluciji kao kapetani. Završio je pravo i teologiju na bečkom Pazmaneumu. Oženio je Juliju Kovač (umrla u Subotici 1908.)

Po izbijanju Mađarske revlucije 1848. priključio se 3. Ferdinandovom husarskom puku (7. jula 1848) koji se borio protiv srpskih ustanika. U jesen se sa svojim snagama pridružio honvedskoj vojsci. Dana 16. januara 1849. postao je poručnik, a 19. juna nadporučnik u svom puku, u trećem korpusu. Učestvovao je 13 bitaka.

Dana 28. februara 1850. mobilisan je u carsko kraljevski (austrijski) 1. dragonski puk. Iz vojske je otpušten 1851. uz otkupninu od 500 forinti.

Godine 1867. izabran je sreskog načelnika u Staroj Moravici.

Krajem 1870-ih udružio se sa advokatima Agom i Lazom Mamužićem s ciljem preuzimanja vlasti u Subotici iz ruku liberala. Uređivao je list „Havi kronika” (Mesečna hronika)

Godine 1890. izabran je za kraljevskog beležnika u Subotici.

Bio je član i predsednik Udruženja vojnika u Subotici.

Umro je u Subotici 1. avgusta 1912.

Izvori[uredi | uredi izvor]