Membranski procesi u pripremi vode za piće

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Sistemi za ultrafiltraciju koji se koriste u membranskom procesu pripreme vode za piće

Membranski procesi u pripremi vode za piće spadaju u grupu novijih tehnologija koje nalaze sve širu primenu na globalnom nivou, zbog efikasnosti, pouzdanosti i relativno niskih eksploatacionih troškova prečišćavanja. Ovi procesi, koji su prvo nekoliko decenija korišćeni za desalinizaciju morskih i slanih voda, od ranih 1980-tih godina sve više se koriste za uklanjanje suspendovanih i rastvorenih materija iz podzemnih i površinskih voda.[1]

Tehnološki proces[uredi | uredi izvor]

Membranski procesi u pripremi vode za piće u tehnološkom smislu sastoje se od:[2]

  • aeracije,
  • prethodne ozonizacije,
  • koagulacije,
  • flokulacije taloženja,
  • filtriranje na brzim peščanim filterima,
  • završnog ozoniranja,
  • filtriranja kroz GAU filtre,
  • dezinfekcija.

Membranska instalacija kao sistem, sastoji se od dve procesne linije kapaciteta po 255 l/s prečišćene vode. Cevni by-pass omogućava da se 90 l/s sirove vode bez prečišćavanja meša sa prečišćenom vodom na kraju procesa pre hlorisanja.

Glavni elementi membranskog postrojenja[uredi | uredi izvor]

Glavni elementi membranskog postrojenja su:[3]

Hemijski predtretman sirove vode

Hemijski predtretman sirove vode ima zadatak da onemogući ili smanji na najmanju moguću meru izdvajanje kamenca na površini membrana, čime se produžava njihov radni vek.

Mehanički predtretman

Čine ga kasetni mikrofilteri koji imaju zadatak da uklone čestice veće od 5 mikrona, koje se mogu pojaviti u sirovoj vodi.

Pumpe za postizanje potrebnog pritiska

Ove pumpe obezbeđuju pritisak veći od osmotskog pritiska za proces filtriranja kroz nanomembrane.

Nanomembrane

One imaju rešenje sa dvostepenim prolaskom vode kroz nanomembrane.

Završno doterivanje kvaliteta vode

Završno doterivanje kvaliteta vode se sastoji se od:

  • dekarbonizacije koja ima za cilj da desorpcijom CO2 iz vode dovede koncentraciju ugljendioksida na poželjni nivo,
  • dodavanje krečnog mleka koja ima za cilj da poveća pH vrednost vode i da poveća koncentaciju kalcijuma na originalnu vrednost.
Sistem za hlorisanje
Sistem za pranje i ispiranje membrana.

Se aktivira, kada proizvodnja prečišćene vode padne za više od 10% ili kada normalizovana koncentracija soli u prečišćenoj vodi poraste iznad 5% ili kada parcijalni pritisak preko membrana poraste preko 15%.

Membranski procesi[uredi | uredi izvor]

Membranski procesi, karakteristike i primena.[2]
Membranski proces Veličina pora (µm) Mogućnost separacije Pritisak (bar) Primena
Reverzna osmoza < 0,001 Rastvorene soli i molekuli supstanci male molekulske težine do 100 Da 7 - 70 Desalinizacija morske vode, prečišćavanje otpadnih voda u pripremi vode za piće, prehrambena industrija
Nanofiltracija 0,0008 - 0,009 Dvovalentni joni metala, tri i više valentni joni, molekuli

male molekulske težine (200-300 Da ), virusi

5 - 15 Vodosnabdevanje, prečišćavanje otpadnih voda za potrebe vodosnabdevanja
Ultrafiltracija 0,005 - 0,05 Čestice veličine preko 1 µm , neki virusi, bakterije rastvorene

materije sa molekulskom težinom 10 000-500000 Da

0,5 - 5 Vodosnabdevanje, prečišćavanje otpadnih voda mlečna industrija, industrija pića, farmaceutska industrija, separacija vode od sirove nafte, separacija ekstrakte voća i povrća
Mikrofiltracija 0,05 - 5 Koloidi, protozoa (Ciptosporidium, Giardia ) 0,5 - 3 Prečišćavanje otpadnih voda, predtretman u prečišćavanju voda, prehrambena industrija, industrija boja

Prednosti[uredi | uredi izvor]

Dosadašnja iskustva u primeni membranskih sistema u procesima pripreme vode za piće su pokazala da ovi sistemi imaju niz prednosti u odnosu na konvencijalno postrojenje:[4]

  • manji troškovi investicionih ulaganja,
  • manji eksploatacioni troškovi,
  • upotreba hemikalija je svedena na minimum,
  • prostor za smeštaj instalacije je znatno manji,
  • upotreba hlora za dezinfekciju je minimalna zbog značajne redukcije broja mikroorganizama u toku procesa prečišćavanja,
  • produkcija mulja u toku procesa prečišćavanja je manja zbog manjeg utroška hemikalija,
  • vreme izgradnje je kraće zbog manjeg obima radova i relativno jednostavne montaže membranskih baterija.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ 4.4.1. Projekat membranskog postrojenja za pripremu vode za piće U: V. Šušteršič, Tehnologije i postrojenja za prečišćavanje vode - skripta - www.znrfak.ni.ac.rs
  2. ^ a b 4.4.1. Projekat membranskog postrojenja za pripremu vode za piće U: V. Šušteršič, Tehnologije i postrojenja za prečišćavanje vode - skripta - www.znrfak.ni.ac.rs str. 98
  3. ^ 4.4.1. Projekat membranskog postrojenja za pripremu vode za piće U: V. Šušteršič, Tehnologije i postrojenja za prečišćavanje vode - skripta - www.znrfak.ni.ac.rs str. 98-99
  4. ^ 4.4.1. Projekat membranskog postrojenja za pripremu vode za piće U: V. Šušteršič, Tehnologije i postrojenja za prečišćavanje vode - skripta - www.znrfak.ni.ac.rs str. 100

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Matuschewski, Heike (2008). MSE — modified membranes in organophilic pervaporation for aromatics/aliphatics separation. www.desline.com: Desalination.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]