Miloš Parižević
Miloš Parižević je bio junak koji je pobijedio jednog Turčina, u megdanu kod Klisa, u prvoj polovini 16. vijeka i time se proslavio.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Klis je sjeverno od kliške tvrđave, a po ovom događaju dio Klisa se zove Megdan.[1][2] Ranije se Megdan zvao Parhna poljana, možda po Parenoj poljani u Bosni gdje je ubijen Pavle Radenović. Tu se odigrala borba mladića Miloša Pariževića i Turčina Bakote, zbog čega je Miloš ušao u legendu. Gašpar Petar Vinjalić je opisao taj događaj koji se po njemu desio 1537. a po možda i 1528. godine:[3]
Za vrijeme blokade i opsjedanja Klisa nađe se jedan Turčin zvan Bagara, velikog stasa i snage, koji kao novi Golijat svakim danom izazivaše one u tvrđavi na pojedinačnu borbu, uz mnogovrsne prijekore i uvrede. Kršćani se crvenjahu od stida i nitko se ne usudi izići na megdan. No, jedan mladić, imenom Miloš, odazove se na njegov izazov, ali zatraži Kružićev pristanak. Poslije dugih zamolbi dobi dopuštenje i kao drugi David protiv Golijata iziđe u podnožje brda na kojem je tvrđava, na jednu malu zaravan koja se i danas zove Megdan, što znači dvoboj, baci se na Turčina i odsiječe mu jednu nogu. Bagara, ljutit, okrećući se oko sebe, odstupi tolikim žuboromda mu se hrabri mladić, premda je pokušavao doći do konačne pobjede, nije mogao približiti zbog udarca koje jeupućivao razjareni Turčin, a jednom je tako jako udario da je otpao komad kamena. No Miloš je naposljetku pobijedio i Turčin mu je dobacio sablju, govoreći: Nemoj me ubiti kao psa. Uzmi sablju i odrubi mi glavu kao pravom borcu. Miloš tako i učini i donese je u tvrđavu gdje su ga svi dočekali pljeskom.
Danas u Klisu postoji ulica Miloša Pariževića. [4] Pošto ime Miloš podsjeća na srpsku tradiciju, Miloš Obilić, Miloš Obrenović, tako nema table sa natpisom u njegovoj ulici u Klisu,[5] jedan autor je spjevao pjesmu njemu u čast, ali ga ne navodi pod njegovim imenom Miloš, nego se junak preimenuje u Mile Hrvat, [6] dok ga Informativna katolička agencija preimenuje u Mijo.[7] Franjo Glavnić (1585-1652) ga pominje u svojoj knjizi Historia Tersattana, da je molitveno spominjao Bogorodicu Trsatsku, da bi pobijedio Turčina. Glavinić ne falsifikuje njegovo ime i navodi ga kao Miloš.[8] Postoji i predanje da je Petar Kružić, koji je sahranjen na Trsatu kod Rijeke i koji je bio nadređeni Milošu, dao tom franjevačkom samostanu na dar svijeću, veliku koliko je bio visok taj pobijeđeni gorostas, Turčin Bakota. Ta svijeća se danas nalazi kod njegovog groba.[9][10]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ Uvedeni novi polasci autobusa za Klis Megdan.[mrtva veza]
- ^ KLIS OD XIII. DO XV. STOLJEĆA.
- ^ Vinjalić, Gašpar (2010). Kratki povijesni i kronološki pregled zbivanja koja su se dogodila Slavenima u Dalmaciji, Hrvatskoj i Bosni 1514—1769, pp. 36. Split: Književni krug.
- ^ Udruga Žumberački uskoci.
- ^ Gugl mape.
- ^ KLIŠKI KAPETAN I KNEZ PETAR KRUŽIĆ U TRADICIJSKOM PAMĆENJU I POVIJESNOM KONTEKSTU. str. 385.
- ^ Pripadnici povijesne postrojbe "Kliški uskoci" hodočastili na Trsat.
- ^ Glavinić, Franjo (1648). Historia Tersattana: raccolta dalle antiche, e moderne historie, annali, e traditioni. Udine. str. 49.
- ^ Obilježavanje obljetnice pogibije Petra Kružića.
- ^ Pripadnici povijesne postrojbe "Kliški uskoci" hodočastili na Trsat.