Oklopni krstaš Gnajzenau

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Gnajzenau
Bitka kod Folklandskih ostrva: Šarnhorst tone, a Gnajzenau se još bori.
Opšti podaci
Karijera Nemačko carstvo
Porinut1906.
U službi od1906−1914.
SudbinaPotopljen u kod Folklandskih ostrva 1914.
Glavne karakteristike
Deplasman11.600 t[1]
Dužina144 m[1]
Širina21.6 m[1]
Gaz7.5 m[1]
Pogonparna mašina
Snaga28.000 KS[1]
Brzina22 čvora (40 km/h)[1]
Posada800[1]
Naoružanje8 x 210 mm
6 x 150 mm
18 x 88 mm
torpedne cevi 4 x 533 mm
Okloptrup do 150 mm, glavne kule do 200 mm, palubni oklop do 55 mm[1]

Oklopni krstaš Gnajzenau (nem. SMS Gneisenau) bio je ratni brod nemačke ratne mornarice, porinut 1906.[1] Potopljen je u bici kod Folklandskih ostrva (1914).

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Šema oklopnog krstaša klase Šarnhorst.

Dimenzije[uredi | uredi izvor]

Gnajzenau je bio oklopni krstaš klase Šarnhorst (zajedno sa oklopnim krstašem Šarnhorst) - ratni brod sličan krstarici, ali sa jačim naoružanjem i boljom oklopnom zaštitom. Građeni posle rusko-japanskog rata (1904—1905), oklopni krstaši klase Šarnhorst bili su jače oklopljeni (povećanjem debljine i širine oklopnog pojasa, i oklopljavanjem dela nadvođa), bolje naoružani (sa većim brojem i kalibrom glavnih oruđa) i brži od starijih modela. Porinut 1906, Gnajzenau je bio dug 144 m i širok 21.6 m, dubine gaza 7.5 m, sa deplasmanom od 11.600 tona. Pogonske parne mašine od 28.000 KS davale su maksimalnu brzinu od 22 čvora. Brodska posada imala je 800 mornara i oficira.[1]

Naoružanje[uredi | uredi izvor]

Bio je naoružan sa 8 glavnih topova kalibra 210 mm (u dve dvocevne oklopne kule na pramcu i na krmi i 4 kazamata na bokovima broda) i pomoćnom artiljerijom kalibra 150 mm (6 topova u kazamatima po boku broda) i 88 mm (18 topova na palubi i nadgrađima). Pored artiljerije, bio je naoružan i sa 4 podvodne torpedne cevi.[1]

Oklop[uredi | uredi izvor]

Oklopna zaštita sastojala se od oklopnog pojasa debljine 150 mm po celoj dužini broda, kazamata i topovskih kula (debljine oklopa do 200 mm) i zasvođene palube, koja se spuštala ispod vodene linije do donjeg ruba oklopnog pojasa, debljine 55 mm.[1]

U borbi[uredi | uredi izvor]

U bici kod Koronela (1914), nemački oklopni krstaši Šarnhorst i Gnajzenau potopili su posle kratke borbe britanske oklopne krstaše Gud Houp i Monmaut, ali su samo mesec dana kasnije u bici kod Folklandskih ostrva oba nemačka broda uništena u sukobu sa britanskim bojnim krstašima.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d đ e ž z i j k Gažević, Nikola (1974). Vojna enciklopedija (knjiga 6). Beograd: Vojnoizdavački zavod. str. 334—336.