Pređi na sadržaj

Opšte humano služiteljsko udruženje u Kraljevini Jugoslaviji

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Opšte humano služiteljsko udruženje u Kraljevini Jugoslaviji osnovano je 1909. godine u Beogradu.[1] Udruženje se vremenom proširilo i na ostale prisjedinjene krajeve zemlje. Ovo udruženje bilo je čisto humanitarna i socijalna institucija za pomaganje i moralno i materijalno podizanje članova i porodice siromašnih sugrađana, kao i pomaganje drugim humanitarnim i prosvetnim ustaovama i društvima. Članovi društva mogli su biti služitelji, javni i privatni, oba pola ali samo državljani Kraljevine Jugoslavije, koji ne boluju od zaraznih ili nekih neizlečivih bolesti.[1]

Ciljevi udruženja bili su[1]:

  • da podigne dom, koji će moći da koriste siromašni članovi, kao i siročad umrlih članova, a u kome će takođe biti smeštene kancelarije, zbornica, ambulanta, biblioteka i čitaonica
  • da zastupa interese svojih članova kada je to potrebno i da svakodnevno radi na njihovom boljitku
  • da interveniše kod nadležnih vlasti, kada su u pitanju opravdani interesi udruženja kao celine ili njegovih članova pojedinačno
  • da pomaže članove u slučaju bolesti, smrti i porođajima u zakonitom braku
  • da svojim članovima koji bez svoje krivice ostanu bez posla nalazi zaposlenje
  • da putem zajedničkih predavanja i sastanaka budi kod članova i omladine svest o zajedništvu i jednakosti i ravnopravnosti
  • da stvori uređenu čitaonicu, snabdevenu adekvatnim poučnim knjigama i časopisima, koju će članovi i omladina moći da koriste
  • da kod članova i omladine budi duh štednje i skromnosti
  • da se stara da svi članovi savesno i pošteno vrše zadatu dužnost
  • da vodi nadzor o siročadi umrlih članova, da im pruži pravnu, materijalnu i moralnu pomoć
  • da svake godine priređuje i daje pomen svojim umrlim članovima
  • da po mogućstvu priređuje koncerte i predavanja i povremeno organizuje događaje, radi prikupljanja donacija i sredstava u korist društva

Društvo se finansiralo pre svega od članarina, potom od zaveštanja vanrednih članova, od prihoda sa različitih događaja, od prihoda naplaćenih kazni od članova i organa udruženja, prihoda od kamata na gotovinu i od dobrovoljnih priloga pojedinaca i ustanova.

Organi udruženja bili su

  • skupština
  • upravni odbor
  • nadzorni odbor
  • službeno osoblje

Redovne skupštine se sastaju svakog arila, a vanredne po potrebi, gde se rešavaju svi tekući problemi i na kojima se odlučvalo o važnim pitanjima. Na skupštini su mogli da glasaju svi redovni punoletni članovi, oba pola, koji su duže od šest meseci članovi društva i koji su platili ulog za mesec u kom se skupština saziva.[1] Vanredni članovi mogli su prisustvovati i govoriti na skupštini, ali nisu mogli glasati.[1]

Udruženje je vremenom svojim radom postizalo dobre rezultate i vremenom ostvarilo sve navedene ciljeve. Kupilo je plac u u ulici Orlovića Pavla broj 21 i tu podiglo potrebne prostorije. Udruženje je davalo svojim bolesnim članovima besplatnog lekara i lekove, u slučaju smrti sahranu od 1500 dinara. U slučaju porođaja u zakonitom braku, pored lekara i potrebnih lekova, uruženje je davalo i pomoć od 200 dinara.[1] Pored svojih članova društvo je pomagalo i druge organizacije humanitarnog karaktera. Siromašnima je davalo pomoć u novcu, lekovima i odeći. Trajanje udruženja je neograničeno, a prestaje i likvidira se kada broj članova spadne ispod 30 koji neposredno ceo ulog plaćaju centrali, a povereništva prestaju kada broj članova spadne ispod 15.[1]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d đ e Ur.S. Sretenović, B. Nedeljković (1940). Almanah humanih društava. Beograd. str. 177—180. 

Literatura[uredi | uredi izvor]