Paradoks dede

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Prikaz Paradoksa dede pomoću bilijarskih loptica

Paradoks dede je misaoni eksperiment koji pokazuje da putovanje kroz vreme nije moguće. [1]

Polazi se od teze da je čovek odlučio i uspeo da putuje kroz vreme. Pri tome on pronalazi i ubija svoga dedu pre nego što je upoznao njegovu baku. To bi značilo da jedan od njegovih roditelja nikad nije začet. Međutim, sada možemo zaključiti da je jedan taj isti čovek sada nije u stanju da putuje kroz vreme i traži svoga dedu, jer nije ni mogao biti rođen, jer jedan od njegovih roditelja nije ni začet. Sa druge strane, ako putnik nije putovao kroz vreme radi ubistva, njegov deda je još živ što znači da će se on ipak roditi, zatim putovati kroz vreme i ubiti dedu. Zaključak koji se nameće jeste da se, umesto da se sumnja u mogućnost rođenja putnika, dovede u pitanje mogućnost putovanja kroz vreme. O ovom paradoksu prvi je govorio francuski pisac Rene Beržave u knjizi Neopredni putnik iz 1943. godine. [2]

U popularnoj kulturi ovaj paradoks je predstavljen u osmoj epizodi TV-serije Nadzirači (2019) kada Andžela Ejbar, posredstvom Doktora Menhetna, daje ideju svom dedi u prošlosti koja će započeti radnju čitave serije.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Nahin, Paul J. (1999). Time Machines: Time Travel in Physics, Metaphysics, and Science Fiction. American Institute of Physics. ISBN 978-0-387-98571-8. 
  2. ^ Nathaniel Schachner, Astounding Stories VOLUME XII, NUMBER 4 Ancestral Voices December 1933 Street & Smith Publications, Inc.

Literatura[uredi | uredi izvor]