Poreklo prezimena sela Pepeljevac (Lajkovac)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Pepeljevac je jedno od sela opštine Lajkovac.

Položaj sela[uredi | uredi izvor]

Slika sela iz vazduha

Pepeljevac je ispod manastira Bogovađa u kutu, koji grade stave (reke) Ljiga i Kolubare. Seoske kuće nisu po ravnici već po osoju kose, koja se od Slovca i Kostojevca pruža iznad Kolubare. Ima kuća i po dolinama potoka, koji se ulivaju u obe reke. Pojedina uzvišenja na kosi su: Velika Strana, Kamalj, Glavica i Palež. Izvora je dosta. Glavniji su izvori: Rebinac, Stublina i vrelo i njima se poglavito selo služi. Od tekućica, pored pomenutih pograničnih reka su Karanovac potok, koji dolazi ispod Paleža i utiče u Kolubaru, i Jeovac, koji dolazi od bogovaćke šume i utiče u Ljig.

Zemlje i šume[uredi | uredi izvor]

Ziratne zemlje su u dolini reka. Ove zemlje su nanosne, vrlo rodne a podesne i za oranicu i kosanicu. Najlepši deo imanja zove se Ključ, pri ušću Ljiga u Kolubaru, gde su najbolje livade i pašnjaci, dokle su pored Kolubare opet najbolje zemlje za usev kukuruza. Sav južni kraj sela do manastirskih šuma je pošumljen, te otuda je selo vrlo bogato šumom i može da podmiruje sve potrebe. Šume su od lisnatog drveta i seoska zajednica, poznata pod imenom Pepeljevačke Šume, u prostoru više od 300 hektara.

U selu su[uredi | uredi izvor]

Mirkovići, Jovičići, Jakovljevići, Selenići, Pavlovići, Kamenice, Stojanovići, Uroševići, Jovanovići, Mitrovići, Kovačevići, Stanići, Matići, Rankovići, Brdarići, Stanojevići, Vukašinovići, Stanojevići 2 i Vukovići – svi poznati pod opštim prezimenom, Bugarići; zatim: Vasići, Mešterovići, Lukići, Arsenijevići, Božići, Jevtići, Janjići, Savkovići, Lazići, Bojičići, Vasiljevići, Milićevići, Filipovići i Mirkovići. Pored njih ima još i ciganski kraj, poznat pod imenom Palež.

Poreklo stanovništva i osnivanje sela[uredi | uredi izvor]

Staro selo je bilo na Paležu, pa su ga Turci spalili i raselili. Njegove su se porodice iselile u Posavinu, Bačku, Srem i Slavoniju, pa priča se da ih i danas tamo ima. Tragovi starog naselja su po šumama paleškim, oko izvora Karanovca. Sve današnje porodice su doseljene. Novo selo je osnovala porodica Bugarića, doseljena preko Kruševca i Kraljeva iz Niške Kamenice, gde se ranije doselila iz Bugarske ispod Vitoše. Bugarića se doselilo tri porodice u opštoj seobi, ima ih 41 kuća, slave Sv. Andriju.

  • Božovići su doseljeni pred kraj 18. veka iu Zaostre u Polimlju; njih je 8 kuća, slave Đurđevdan.
  • Vasiljevići su iz Vujinovače, doseljeni u prvom ustanku od tamošnjih Ploštana, ima ih 4 kuće, slave Jovanjdan.
  • Lukići su iz Golupca, doseljeni u prvom ustanku, ima ih dve kuće, slave Lučindan.
  • Mešterovići (uzgred budi rečeno, moja tazbina, op. Milodan) su iz Bosne od Bijeljine, pa se stari Mešter prizetio u Lukiće, njih je dve kuće, slave Lučindan i Đurđic.
  • Filipovići su doseljeni sa Stubla, ima ih dve kuće, slave Jovanjdan.
  • Milićevići su iz Gornjeg Lajkovca, ima ih dve kuće, slave Sv. Ćirila.
  • Vasić je iz Paležnice, slavi Nikoljdan.
  • Arsenijević je iz Paležnice, slavi Nikoljdan.
  • Savković je iz Poloma okruga rudničkog, slavi Aranđelovdan.
  • Lazić je iz Baha, slavi Nikoljdan.
  • Bojičić je iz Vujinovače, slavi Nikoljdan.
  • Mirković je iz Toči u Polimlju, slavi Đurđic.
  • Vuković je iz Vujinovače, prizetio se u Bugariće, slavi Andrijevdan i Lučindan.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Poreklo stanovništva sela Pepeljevac, opština Lajkovac. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Kolubara i Podgorina“, izdanje 1907. godine.