Radonja Kudelinović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Radonja Kudelinović (umro posle 1399.) je bio srpski vojvoda, upravnik Trebinja i vazal braće Balšića.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Radonja je pripadao rodu Ljubibratića. Javlja se u službi Balšića kao njihov najvažniji čovek u Trebinju. Kao vlastelin Đurđa Balšića, Radonja se pominje 31. jula 1375. godine kada su Dubrovčani uputili poslanika Dživu Dlščića konavoskom kefaliji Radiču i Radonji, sa zahtevima da se ispuni naređenje Đurđa oko nadoknade štete koju su opštini počinili neki Konavljani i Trebinjci. Kudelinović se sa braćom pominje u dokumentima od 11. avgusta prilikom pregovora sa Dživom. Sledeće godine, 21. oktobra, Radonja je poslao Dubrovniku pismo od koga traži da mu pošalju stvari umrlog trebinjskog popa. Pop ih je pre smrti ostavio kod Dubrovčanina Rendića. Radonja je kasnije dobio titulu vojvode sa kojom se javlja u dubrovačkim dokumentima. U vreme kada je Pavle Radenović ovladao Trebinjem, Kudelinović je sa njim došao u sukob te se morao skloniti u Dubrovnik o čemu svedoče dubrovački dokumenti. Dubrovčani su 5. aprila 1399. godine pisali Radenoviću da Radonju neće primiti u grad i da su mu naložili da napusti njihovu teritoriju. Radonja se uspeo izmiriti sa Radenovićem te se vratio u Trebinje. Izgleda da je Radonja dobio i dubrovačko pravo građanstva. Radonja je imao braću Mrđu, Milkusa i Junka. Od njih su nastale posebne porodice. Imao je i dvojicu sinova, Sumina i Dobruška.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • M. Šuica, Nemirno doba srpskog srednjeg veka, vlastela srpskih oblasnih gospodara, Beograd (2000)