Pređi na sadržaj

Rana umetnost na Istoku

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

U dolini reka Tigra i Eufrata, koje su često plavile, rano se razvila zemljoradnja. Već u V milenijumu p. n. e. imamo pojavu neolitske kulture. Najstarija je Kalinska, zetim kultura Careposje. Poslednja etapa je Urački stepen i Đemdet-Nasr. No, neolit je uskoro prevaziđen i razvila se kultura velika koliko i egipatska.

Egipat i Mesopotamija istorijske su kulture koje su se istovremeno pojavile. Obe su monarhije i različite su po religiji ali u Tinitskom i Džemedetnarskom dobu postojale su već kulture u današnjem smislu reči toga pojma. Egipatska monarhija Starog Carstva održavala se dugi niz godina sve do revolucije koja je uništila Staro Carstvo, ali je tradicija bila snažnija. U Međuriječiju Tigrisa i Eufrata pojavila se kultura čije dinastije možemo pratiti samo iz slučajnih događaja i mesnih ratova, samo je Akadska monarhija umela da upravlja celom zemljom međuriječija. Ljudska je moć morala da prizna božansku, što je postao osnov za ceo život. Egipat je imao kralja i boga u jednoj ličnosti i zaruku sreće što se ogledalo u izvesnom optimizmu kod Egipćana. U Mesopotamiji je vladar samo zastupao Boga. Od Srednjega Carstva je svako ko je zaslužio imao pravo na posmrtni život. Ništa slično nije postojalo kod Mezopotamaca, i na njih su čekali samo bedni izgledi za večnost. Ni jedni nisu imali običaj da dugačko šire o umetničkom delu svojim divljenjima. Mezopotamski pisar: “bilo je lepo gledanje”.


Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]