Pređi na sadržaj

Rudnici bakra

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Bakar (crveni metal) je prvi metal koji su stare civilizacije otkrile i koristile u praktične svrhe. Znanje u vezi sa proizvodnjom predmeta od bakra veoma brѕo se proširilo na sve stare civilizacije tako da danas na tragove i proizvode od bakra arheologija nalazi u gotovo svim krajevima sveta. U novije doba bakar se koristi u raznim granama industrije, pogotovo u oblasti elektrotehnike, hemijske industrije i građevinarstvu.

Tipovi rude bakra[uredi | uredi izvor]

Mogući su različiti tipovi ruda bakra:

  • Pirotinska ruda
  • Piritska ruda
  • Sfaleritsko-galenitska ruda
  • Kvarcno-halkopiritska ruda
  • Halkopiritsko-molibdenske rude
  • Skarnovska ruda bakra
  • Bornitsko-titanomagnetitska ruda
  • Halkozinska ruda
  • Samorodni bakar

Staro rudarstvo u Boru i njegovoj okolini[uredi | uredi izvor]

U istočnoj Srbiji, u prerimskom, rimskom i kasnijim periodima je bilo proizvodnje bakra čemu svedoče ostaci starih topionica uglavnom oko Majdanpeka. Najpoznatiji primer je Gamzigrad koji se nalazi u centru zlatonosne oblasti i čija je izgradnja započeta u poznorimskom periodu oko 271. godine.

Ležište bakra Bor[uredi | uredi izvor]

Jedno je od najvećih evropskih ležišta bakra. Od 1902. do zaključno 1959. godine otkopano je oko 30 miliona tona rude i dobijeno 1,05 miliona tona bakra. U okviru borske metalogenetske zone, osim Majdanpeka, po koncentraciji rudnih tela gvožđa, bakra i drugih metala izdvajaju se najvrednija rudna tela: Cerovo, Mali i Veliki Krivelj, Brezanik, Borska reka, Tilva Roš, Čoka Dulkan, Tilva Mika, Novo okno, Borski potok i Brestovac.

Pregled ukupnih resursa

Naziv rudnog tela Kategorija t Cu(%) Au(%) Ag(%) Donji granični sadržaj Cu (%)
Veliki Krivelj A 91,713,587 0.33 0.7 0.39 0.2
Veliki Krivelj B 333,306,825 0.35 0.7 0.39 0.2
Veliki Krivelj C1 135,439,825 0.29 0.7 0.39 0.2
Ukupno 560,460,237 0.33 0.7 0.39 0.2
Jama – Tilva Ros B 3,889,738 0.76 0.33 1.06 0.4
Jama – Brezanic A 1,972,350 1.28 0.27 1.93 0.4
Jama – Borska reka A+B+C1+C2 1,007,832,732 0.53 0.16 1.69 0.3
Cerovo kompleks – Cementacija 2 26,580,420 0.31 0.07 1.08
Cerovo kompleks – Cementacija 4 4,027,930 0.28 0.07 1.06
Cerovo kompleks – Cerovo 238,358,600 0.31 0.108 0.77
Primarni Cerovo kompleks – Drenovo 45,777,880 0.38 0.062 1.38
Cerovo kompleks – Kraku Bukaresku 1,600,000 0.62 0.62 2.21
Ukupno 325,488,650

Rudnik u Majdanpeku[uredi | uredi izvor]

Majdanpek je svoju noviju istoriju započeo kao rudnik gvožđa i bakra. Za nepunih 100 godina rada (1855-1944) rudnik i topionice u Majdanpeku su proizveli:

  • rude bakra - 266.350 tona
  • bakra u rudi i metalu - 8.460 tona
  • rude gvožđa - 137.470 tona
  • pirita - 1,047.752 tone
  • zlata u rudi - 1.354 kg
  • srebra u rudi - 22.088 kg

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. Rudarstvo na tlu Srbije (druga knjiga, prvi tom), Petar Jovanović ; Beograd 2008.
  2. Zvanični internet sajt Rudarsko-topioničarskog basena Bor
  3. Zvanični internet sajt Rudarsko-topioničarskog basena Bor
  4. Zvanična internet prezentacija opštine Majdanpek