Rudnici bakra
Bakar (crveni metal) je prvi metal koji su stare civilizacije otkrile i koristile u praktične svrhe. Znanje u vezi sa proizvodnjom predmeta od bakra veoma brѕo se proširilo na sve stare civilizacije tako da danas na tragove i proizvode od bakra arheologija nalazi u gotovo svim krajevima sveta. U novije doba bakar se koristi u raznim granama industrije, pogotovo u oblasti elektrotehnike, hemijske industrije i građevinarstvu.
Tipovi rude bakra[uredi | uredi izvor]
Mogući su različiti tipovi ruda bakra:
- Pirotinska ruda
- Piritska ruda
- Sfaleritsko-galenitska ruda
- Kvarcno-halkopiritska ruda
- Halkopiritsko-molibdenske rude
- Skarnovska ruda bakra
- Bornitsko-titanomagnetitska ruda
- Halkozinska ruda
- Samorodni bakar
Staro rudarstvo u Boru i njegovoj okolini[uredi | uredi izvor]
U istočnoj Srbiji, u prerimskom, rimskom i kasnijim periodima je bilo proizvodnje bakra čemu svedoče ostaci starih topionica uglavnom oko Majdanpeka. Najpoznatiji primer je Gamzigrad koji se nalazi u centru zlatonosne oblasti i čija je izgradnja započeta u poznorimskom periodu oko 271. godine.
Ležište bakra Bor[uredi | uredi izvor]
Jedno je od najvećih evropskih ležišta bakra. Od 1902. do zaključno 1959. godine otkopano je oko 30 miliona tona rude i dobijeno 1,05 miliona tona bakra. U okviru borske metalogenetske zone, osim Majdanpeka, po koncentraciji rudnih tela gvožđa, bakra i drugih metala izdvajaju se najvrednija rudna tela: Cerovo, Mali i Veliki Krivelj, Brezanik, Borska reka, Tilva Roš, Čoka Dulkan, Tilva Mika, Novo okno, Borski potok i Brestovac.
Pregled ukupnih resursa
Naziv rudnog tela | Kategorija | t | Cu(%) | Au(%) | Ag(%) | Donji granični sadržaj Cu (%) |
---|---|---|---|---|---|---|
Veliki Krivelj | A | 91,713,587 | 0.33 | 0.7 | 0.39 | 0.2 |
Veliki Krivelj | B | 333,306,825 | 0.35 | 0.7 | 0.39 | 0.2 |
Veliki Krivelj | C1 | 135,439,825 | 0.29 | 0.7 | 0.39 | 0.2 |
Ukupno | 560,460,237 | 0.33 | 0.7 | 0.39 | 0.2 | |
Jama – Tilva Ros | B | 3,889,738 | 0.76 | 0.33 | 1.06 | 0.4 |
Jama – Brezanic | A | 1,972,350 | 1.28 | 0.27 | 1.93 | 0.4 |
Jama – Borska reka | A+B+C1+C2 | 1,007,832,732 | 0.53 | 0.16 | 1.69 | 0.3 |
Cerovo kompleks – Cementacija 2 | 26,580,420 | 0.31 | 0.07 | 1.08 | ||
Cerovo kompleks – Cementacija 4 | 4,027,930 | 0.28 | 0.07 | 1.06 | ||
Cerovo kompleks – Cerovo | 238,358,600 | 0.31 | 0.108 | 0.77 | ||
Primarni Cerovo kompleks – Drenovo | 45,777,880 | 0.38 | 0.062 | 1.38 | ||
Cerovo kompleks – Kraku Bukaresku | 1,600,000 | 0.62 | 0.62 | 2.21 | ||
Ukupno | 325,488,650 |
Rudnik u Majdanpeku[uredi | uredi izvor]
Majdanpek je svoju noviju istoriju započeo kao rudnik gvožđa i bakra. Za nepunih 100 godina rada (1855-1944) rudnik i topionice u Majdanpeku su proizveli:
- rude bakra - 266.350 tona
- bakra u rudi i metalu - 8.460 tona
- rude gvožđa - 137.470 tona
- pirita - 1,047.752 tone
- zlata u rudi - 1.354 kg
- srebra u rudi - 22.088 kg
Reference[uredi | uredi izvor]
- Rudarstvo na tlu Srbije (druga knjiga, prvi tom), Petar Jovanović ; Beograd 2008.
- Zvanični internet sajt Rudarsko-topioničarskog basena Bor
- Zvanični internet sajt Rudarsko-topioničarskog basena Bor
- Zvanična internet prezentacija opštine Majdanpek