Specijalna bolnica „Sveti Sava” Beograd

Koordinate: 44° 48′ 27″ S; 20° 27′ 24″ I / 44.80759° S; 20.45676° I / 44.80759; 20.45676
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Specijalna bolnica „Sveti Sava”
Pogled na bolnicu sa Savskog trga
Lokacija
Koordinate: 44° 48′ 27″ S; 20° 27′ 24″ I / 44.80759° S; 20.45676° I / 44.80759; 20.45676
MestoBeograd
(Nemanjina 2)
Država Srbija
Istorija
Osnovana1930.
(kao Okružni ured za osiguranje radnika Beograd)
Organizacija
Zdravstveni sistemRFZO
FinansiranjeDržavna bolnica
Vrsta bolniceSpecijalna bolnica
Afilacijske ustanoveMedicinski fakultet Univerziteta u Beogradu
Zdravstvene usluge
Hitna pomoćDa
HelidromNe
Broj kreveta250 (2018)[1]
Veb-sajt
www.svetisava.rs

Specijalna bolnica „Sveti Sava“ Beograd ili u punom nazivu Specijalna bolnica za lečenje cerebrovaskularnih oboljenja „Sveti Sava“ osnovana 1930. godine u Beogradu, je visokospecijalizovana ustanova u sistemu zdravstva Grada Beograda i Republike Srbije i nastavna baza Medicinskog fakulteta u Beogradu.

Položaj, razmeštaj i istorija objekta[uredi | uredi izvor]

Bolnica se nalazi u centralnom delu Beograda, u objektu na nepravilnoj petougaonoj parceli u Nemanjinoj 2, u objektu prvobitno izgrađenom za Središnji uredu za osiguranje radnika Zagreb – filijala Beograd.

Bolnica se nalazi na Savskom platou u neposrednoj blizini Apelacionog suda, Međugradske autobuske stanice, Beograda na vodi i brojnih republičkih institucija.

Javnim prevozom do bolnice se može direktno pristupiti sledećim GSP linijama:

  • Tramvaji: 2, 3, 7, 9, 11, 12 i 13
  • Autobusi: 34, 46, 51, 78, 83, 91, 92, 511, 551, 552 i 601
Istorijat objekta

Objekat je građen od 1930 — 1932. godine. Na osnovu arhivskih dokumenata, utvrđeno da je objekat sadašnje Bolnice „Sveti Sava“, prvobitno projektovao arhitekta Lavoslav Horvat, i za njega osvojio prvu nagradu na konkursu iz 1929. godine, jer je uspeo rešiti zahtevan građevinski program koji je treba da obuhvati ustanove različitih namena. Izgradnja je počela 6. oktobra 1930. godine, a dovršena 29. septembra 1932. godine.[2] Nakon većih nesuglasica sa izvođačem radova, nezadovoljan saradnjom, Lavoslav Horvat je prekinuo dalji rad na objektu. Postojeću dokumentaciju po zahtevu izvođača u celosti je potpisao beogradski arhitekta Petar Gačić koji je brojnim naknadnim nacrtima značajno izmenio izvorni Horvatov projekat.[3]

Izgled objekta

Zgrada, je sa podrumom, suterenom i četiri sprata, ravnih linija, krovištem sa izdignutom atikom, i pročeljem sa otvorima izvedena inverzno od onih u Horvatovoj projektnoj dokumentaciji. Gornji deo gabarita rastvoren je plitkim pilonima, dok su prizemlje i prvi sprat postali zatvoreniji. Zbog izvedenih izmena nepovratno se izgubila prvobitno oblikovan izgled objekta koji je na kraju predstavlja još jedan od primera monumentalnog neoklasicizma, značajnog za kasne dvadesete godine 20. veka.[4]

Arhitektonski, odmah nakon Drugog svetskog rata, 1946. godine objekata je adaptiran za potrebe bolnice, i u toj je funkciji i danas.

Kapela Svetog Apostola i Jevanđeliste Luke

U bolnici je maja 1992 godine osvećena Kapela Svetog Apostola i Jevanđeliste Luke, od strane Mitropolit zagrebačko-ljubljanski gospodin Jovana. Bila je to prva kapela osnovana pri bolnici na prostoru Srbije.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Bolnica je osnovana na osnovu odluke njenog osnivača Narodnog odbora grada Beograda 1932. oduzeta od Središnog ureda za osiguranje radnika Zagreb – filijala Beograd i pod imenom Okružni ured za osiguranje radnika Beograd počela zdravstvenu delatnost u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji.

Po završetku Drugog svetskog rata Rešenjem Narodnog odbora grada Beograda ustanova 1948. godine menja naziv u Centralna specijalistička poliklinika Beograd.

Rešenjem Saveta za narodno zdravlje Skupštine grada Beograda 1967. godine ustanova ponovo menja naziv u Zavod za hitna interna oboljenja.

Ustanova 1970-tih godina proširuje delatnost i 1973. godine dobija naziv Zavod za hitna interna i cerebrovaskularna oboljenja.

U 1986. ustanova ponovo menja ime u Zavod za cerebrovaskularne bolesti Beograd.

Naziv Bolnica za prevenciju i lečenje cerebrovaskularnih oboljenja „Sveti Sava“ – ustanova nosi od 5. decembra 1988. godine, da bi potom u skladu sa novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti Srbije dobila sadašnje ime Specijalna bolnica za lečenje cerebrovaskularnih oboljenja „Sveti Sava“.

Akreditacija bolnice – sertifikat[uredi | uredi izvor]

Nakon proces akreditacije Specijalne bolnice „Sveti Sava“ koji je započet 2014. godine, od strane ocenjivača Agencije za akreditaciju zdravstvenih ustanova Republike Srbije, postupak je okončan završnim izveštajem 3.jula 2019. godine, na osnovu koga je Bolnica svrstana u red ustanova koje u poslovanju primenjuju propisane standarde sekundarne zdravstvene zaštite. Sertifikat je donet iz sledećih oblasti medicine i poslovanja:

  • Internističke grane – lečenje pacijenata,
  • Internističke grane – intenzivna nega,
  • Urgentna medicina,
  • Radiološka dijagnostika,
  • Laboratorijska dijagnostika,
  • Farmaceutska zdravstvena delatnost,
  • Fizikalna medicina i rehabilitacija,
  • Životna sredina,
  • Ljudski resursi,
  • Upravljanje informacijama,
  • Rukovođenje,
  • Standardi upravljanja.

Organizacija[5][uredi | uredi izvor]

Službe i odeljenja Organizacione jedinice
Služba za stacionarno lečenje sa bolničkim odeljenjima

1. Odeljenje za intenzivno lečenje i negu ( I sprat)

2. „A“ Odeljenje za lečenje i negu

  • Jedinicom za moždani udar
  • Odsek za vanstandardno lečenje i negu – apartmani ( II sprat)
  • Odsek za poluintenzivno lečenje i negu (II sprat)
  • Jedinica za moždani udar (II sprat)
  • Odsek vanstandardno lečenje i negu – apartmani (IV sprat)

3. „B“ Odeljenje za lečenje i negu ( II sprat)

  • Odsek za intenzivno lečenje i negu, nivoa 2. (II sprat)
  • Odsek za poluintenzivno lečenje i negu (II sprat)

4. Odeljenje za poluintenzivno i standardno lečenje i negu (III sprat)

  • Odsek za poluintenzivno lečenje i negu (III sprat)
  • Odsek za standardno lečenje i negu (III sprat)

5. Odeljenje za standardno lečenje i negu i Dnevna bolnica (prizemlje)

  • Dnevna bolnica

6. Odeljenje za interventnu neuroradiologiju (I sprat)

Služba za polikliničke delatnosti

1. Odeljenje za prijem, trijažu i zbrinjavanje urgentnih stanja

2. Odeljenje za specijalističko konsultativne preglede i dijagnostičku obradu pacijenata

3. Odeljenje za fizikalnu medicinu

4. Odeljenje za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno lečenje

5. Odeljenje za internu medicinu

6. Odeljenje za radiološku dijagnostiku

7. Odeljenje za laboratorijsku dijagnostiku

8. Bolnička apoteka

9. Odeljenje zdravstveni saradnici, socijalni radnici i ostali zdravstveni radnici

10. Oftalmološki kabinet

11. Kabinet za sterilizaciju

Služba za pravne, ekonomsko-finansijske, tehničke i druge poslove

1. Pravni, kadrovski i administrativni poslovi

2. Odeljenje za finansijske i računovodstvene poslove

3. Poslovi javnih nabavki i komercijale

4. Poslovi informacionih sistema i tehnologija

5. Odeljenje za investiciono i tehničko održavanje, bezbednost i zaštitu:

  • Održavanje higijene
  • Elektrotehničko održavanje
  • Kuhinja
  • Vešeraj
  • Sanitetski prevoz
  • Portirnica

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „O nama”. www.svetisava.rs. Pristupljeno 1. 5. 2020. 
  2. ^ Odak, T. (2006.), Hrvatska arhitektura dvadesetog stoljeća: neostvareni projekti, Studio Forma Urbis / UPI-2M PLUS: 238, Zagreb
  3. ^ Paladino, Z. (2006.), Arhitekt Lavoslav Horvat i „Udruženje umjetnika Zemlja”, „Prostor”, 14 (2/32/): 166-177, Zagreb
  4. ^ Paladino, Z. (2011.), Lavoslav Horvat: Arhitektonsko djelo 1922.-1977., disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb
  5. ^ Organizacija, na sajtu Specijalna bolnica „Sveti Sava”

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]