Tajfun OA

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
„Tajfun-K” (KAMAZ-63968)
Tajfun-U” (Ural-63095)
Zaštićeni sanitarni automobil na bazi KamAZ-53949
Desatni "Tajfun-VDV" na izložbi "Vojska-2021"

Tajfun je ruska familija protivminskih oklopnih vozila povećane zaštite nove generacije u službi od 2014. godine. Oko 120 ruskih preduzeća, uključujući Kamaz, Gaz, Ural i dr., imaju udeo u proizvodnom programu Tajfun. Glavni cilj programa je bila konstrukcija temeljno nove univerzalne platforme za sva ruska oklopljena vozila točkaše. Tajfun program je započeo 2010. godine kada je rusko ministarstvo odbrane odobrilo razvojni program namenskih vozila do 2020. godine, koji uključuje Tajfun program. Vozila iz ovog programa koriste isti motor (JMZ-536), informacioni, upravljački sistem i protivminsku zaštitu. Sistem protivminske zaštite u programu namenskih vozila podrazumeva patos koji je profilisan u obliku „V”. Oklopni automobil (OA) povećane zaštite (Brone Avtomobilь Povыšennoй Zaщiщennosti) na Zapadu je poznata kategorija „MRAP“ vozila zaštićena od eksplozija mina i IES sredstava. Familija OA „tajfun” (sa formulama pogona 4×4, 6×6 i 8×8) razvijena je na bazi terenskih i teretnih automobila visoke prohodnosti, za prevoz ljudstva i borbenih potreba na većoj udaljenosti do borbenog rasporeda jedinica. U zavodu „Kamaz“ razvijen je oklopni automobil (OA) „tajfun-K” (KAMAZ-63968) koji je prvi put prikazan javnosti 2011. godine. Tajfun-K” prevozi 12–16 vojnika, a u kabini su mesta za 2–3 člana posade. Posada može da izlazi iz vozila preko vrata-rampe. Protivminska zaštita je urađena po „STANAG 4569“ nivo 3. Podna ploča je „V” profila. Za pogon je ugrađen dizel motor ЯMZ-5367 povećane snage do 450 KS/331 kW, automatska transmisija sa 6-stepenom menjačkom kutijom. Oklopni automobil „tajfun-U” (Ural-63095) iz iste je familije vozila „tajfun” (slovo „U” u nazivu vozila je prema „Uralьskiй avtomobilьnый zavod” – UralAZ). Balistička zaštita je prema NATO standardy „STANAG 4569“ nivo 4. Vozilo ima pogonski agregat (450 KC/331kW) i automatsku transmisiju.

Izvori[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]