Pređi na sadržaj

Tejl Ajlenspihel

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Tejl Ajlenspihel je belgijska verzija nemačkog Tila Ojlenšpigela.[1][2] On je postao uzorna tipska ličnost klasične književnosti, nastao u nizozemsko-nemačkom folkloru. Prema legendi Ajlenspihel je bio nitkov koji je slobodno putovao Nizozemljem i Nemačkom u 16. veku i svojim neslanim šalama pravio ljude budalama. Prema De Kosterovom (niz. De Coster) romanu on je rođen u Damu, u kome se nalazi jedna od mnogih statua u Evropi koja bi trebalo da predstavlja Tejla. Prema legendi on je umro u nemačkom Melnu 1350. godine, ovde čak može da se poseti grob za koji se pretpostavlja da je Tejlov.

Oko 1500. godine su se pojavile prve priče o Tejlu Ajlenspihelu u Nemačkoj. Činovnik iz Brunsvejka Herman Bote je napisao nekolicinu smešnih anekdota o liku „Dilu Ulenspehelu“. Ovaj srednjovekovni Ajlenspihel se razlikuje po mnogo čemu od kasnijeg romana iz 19. veka: nema političke i društveno-kritičke dimenzije i humor je prost do granica vulgarnosti. Njegovo ime objašnjava njegov talenat da ljude pravi budalama. Sova (ajl-sova) je tada bila još simbol za glupost (otud na slikama Hieronimusa Boša, pored glupavih likova možemo videti sovu). Uporedite takođe i reč “uilskuiken” 'koja označava i budalu i mladunče sove, kao i flamansku frazu „to je jedna sova“- (to je jedna budala). U ogledalu (spihel) se ljudi mogu videti takvi kakvi jesu, „tako glupi kao sova“. Vragolasti Tejl prikazuje ljude kakvi oni zaista jesu, bez imalo oklevanja. De Koster razjašnjava ime kao: „Ja sam vaše ogledalo“, Ulen-Spihel. Roman je bio osnova za mnoge narodne priče iz 16. veka o istom liku.

De Kosterov Tejl Ajlenspihel je više od bezbrižnog vagabunda i nitkova: on je flamanski borac za slobodu koji se bori na strani ustanika (niz. geuzen) protiv španske vlasti. U tome mu pomažu njegov dobar dobroćudni prijatelj Lam Hutzak (niz. Lamme Goedzak) i njegova prijateljica i usvojena sestra Nela. Od tada se Ajlenspihel dovodi u vezu sa Flandrijom iako prvobitni srdnjovekovni Ajlenspihel nije posedovao ovu patritsku dimenziju.

Šarl de Koster je rođen u Minhenu 1827. godine kao sin oca Flamanca i majke Valonke. Iako mu je francuski bio maternji, gajio je velike simpatije za flamansku kulturu i jezik. Flamanski pokret koji je doživeo procvat tih godina i zalagao se za oživljavanje flamanske kulture je glorifikovao ovog borbenog pristalicu, Tejla. Tako je De Kosterov roman, kontradiktorno, postao omaž Flandriji na francuskom jeziku.

Tejl Ajlenspihel je buntovnik koji oštro kritikuje crkvu i verske ratove.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Grupa autora, Enciklopedija leksikografskog zavoda, Jugoslovenski leksikografski zavod, Zagreb, 1962.g.
  2. ^ Klajn I. i Šipka M , Veliki rečnik stranih reči i izraza, Prometej, Novi Sad, 2008.g.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]