Uroš i Mrnjavčevići

Uroš Nejaki

Uroš i Mrnjavčevići je narodna epska pjesma koja pripada pjesmama pretkosovskog ciklusa. Čest motiv narodnih epskih pjesama je borba za presto, što je prikazano i u ovoj pjesmi. Narodni pjevač je za glavni uzrok raspada srpske države uzeo nesuglasice i neslogu velikaša.

Tema

Glavna tema ove pjesme je istorijska istina i ponašanje velikaša poslije smrti cara Dušana, odnosno zavada braće Mrnjavčević međusobno i sa Urošem i oko carstva. U pjesmi se ističe saznanje, stečeno životnim iskustvom, da čovjek često biva stavljen pred primamljiva obećanja i da može imati velike lične koristi ako kaže neistinu.

Likovi

Glavni likovi ove pjesme su braća Mrnjavčevići, Uroš Nejaki i Kraljević Marko. Mrnjavčevići su predstavnici nepokorne vlastele, na čijem čelu je bio Vukašin Mrnjavčević. Odbio je pokornost caru Urošu i sebe proglasio kraljem dijela u kom je vladao.

Analiza

Viševjekovna srpska nesloga i borba za presto dolaze naročito do izražaja u ovoj pjesmi. Iako je trebalo da neupitno dođe na vlast, Uroš Nejaki je morao da se bori za svoje nasljedstvo, a najozbiljniji protivnik u tome mu je bio rođeni stric, Simeon. Misleći da će silom doći na vlast, Mrnjavčevići su se ponašali bahato prema svešteniku Nedeljku od koga su očekivali odgovor. Ne dobivši odgovor odlaze kod Kraljevića Marka kome se klanjaju, nadajući se da će jedan od njih biti izabran za vladara. Suprotno nadanjima i očekivanjima Mrnjavčevića, Marko presuđuje pravedno, ne dopustivši da ga njihova obećanja pokolebaju, te za vladara imenuje Uroša. Očeva kletva i Urošev blagoslov govore da su pravda i istina iznad laži i prevara.

Literatura

• Đurađ Banjac: Antologija narodnih pesama, JRJ, Beograd, 2009.