Hvatač snova
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/64/Dreamcatcher.jpg/300px-Dreamcatcher.jpg)
U nekim kulturama Indijanaca, hvatač snova je ručno pravljeni predmet zasnovan na obruču od vrbe, na kojoj je utkana labava mreža. Hvatač snova je tada ukrašen biserima ili perjem.[1]
Poreklo[uredi | uredi izvor]
Hvatač snova je nastao u indijanskim plemenima, a kasnije su usvojeni od strane nekih susednih naroda kroz brakove i trgovine. To nije bilo sve do pan-indijskog pokreta iz 1960ih i 1970ih, koji su usvojeni od strane Indijanaca iz više različitih naroda. Neki smatraju hvatač snova simbol jedinstva između različitih plemena, i opšti simbol identifikacije Indijanaca ili prvih nacija kultura. Međutim, mnogi drugi Amerikanci tvrde da je hvatač snova preterano komercijalizovan, ofanzivno zloupotrebljavan i zloupotrebljen od strane ne-domorodaca.[2][3]
Tradicionalno, Ojibva(Indijansko pleme) prave hvatač snova vezujući žile pramenova u mrežu oko malog kruga ili odsecanjem oblikovanog okvira od vrbe. Dobijen "hvatač snova", visi iznad kreveta, koristi se kao šarm spasavanja ljudi, obično dece, iz noćne more. Poznato je i da hvatače snova smeju praviti samo muškarci, u suprotnom oni gube svoju namenu i značaj.
Ojibva veruju da hvatač snova menja snove neke osobe. Po Konradu J. Kaveczinskom, "Samo dobri snovi će biti dozvoljeni da filtriraju kroz ... Loši snovi će ostati u uhvaćeni, nestaju sa svetlosti dana". Lepi snovi će proći kroz i spuštati se niz perje na spavača.
Drugo objašnjenje porekla Lakota, "noćne more prolaze kroz rupe , dobri snovi su zarobljeni u mrežu, a zatim se spuštaju niz perje na lice spavača."
Delovi hvatača snova[uredi | uredi izvor]
Svaki deo hvatača snova ima svoje značenje, od obruča sve do brojanice na mreži.
Popularizacija[uredi | uredi izvor]
Razne vrste "hvatača snova", od kojih mnogi imaju malo sličnosti sa tradicionalnim stilovima, sada se, izlaže i prodaje pojedincima. Prema Filip Dženkinsu, to se smatra od strane mnogih tradicionalnih Indijanaca i njihovih pristalica da bude nepoželjan oblik kulturnog prisvajanja.
Popularnosti ove amajlije doprineo je i američki pisac horor romana Stiven King, svojim romanom "Zamka za snove",[4] koji je u Srbiji prvi put objavljen 2001. godine. Prema ovom romanu kasnije je snimljen i istoimeni film.[5]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Prindle, Tara. „NativeTech: Dream Catchers”. Pristupljeno 23. 12. 2007.
- ^ Jenkins, Philip (2004. 9). Dream Catchers: How Mainstream America Discovered Native Spirituality. New York: Oxford University Press. ISBN 0-19-516115-7. Proverite vrednost paramet(a)ra za datum:
|date=
(pomoć) - ^ "Native American Dream catchers", Native-Languages
- ^ „ZAMKA ZA SNOVE”. Zvanični veb-sajt. Knjižare Vulkan. Arhivirano iz originala 30. 07. 2021. g. Pristupljeno 14. 8. 2020.
- ^ „Dreamcatcher (2003)”. IMDb. Pristupljeno 14. 8. 2020.