Hoćipili

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Hoćipili

Hoćipili je bog umetnosti, igara, lepote, ljubavi, kreativnosti, duša, plesa, cveća i pesama iz astečke mitologije. Njegovo ime sadrži navatlske reči "hoćiti" (cvet) i "pili" (koji ima dva značenja princ ili dete), i znači "princ cveća". Kao zaštitnik pisanja i slikanja, zvao se Ćikomehoćitl "Sedam cvetova", ali isto ga možemo zvati i Makilhoćitl "Pet cvetova". U astečkoj mitologiji Hoćipili ima dva brata Ihtilion (bog zdravlja, medicine i plesa) i Makilhoćitl (bog igara). Njegova žena je ljudsko biće po imenu Majauel, a ima i sestru bliznakinju koja se zove Hoćiketsal. Jedan je od bogova koji je bio zadužen za plodnost i agrokulturu, takođe je povezan sa Tlalokom (bog kiše), i Senteotlom (bog kukuruza). Hoćipili može biti pandan bogu kukuruza drevnih Maja.

Hoćipili takođe se interpretira kao zaštitnik homoseksualaca i muških prostitutki, ulogu koju je preuzeo iz civilizacije Toletka. On je najčešće prikazan kako nosi talisman zvan ojohuali, sa priveskom u obliku kapljice, koja je izgrađena od matičnjaka.[1]

Astecima, Princ cveća bio je smatran za boga nestašluka i šala na tuđ račun. Međutim, za razliku od od ostalih bogova, nije bio zlonameran i osvetoljubiv, što ga je činilo jako voljenim. Ako prođete pored njegove skulpture u muzeju antroplogije u Meksiko Sitiju, ako posmatrate sa pažnjom i udubite se u skulpturu, primetićete da je ona pokrivena intrigantno zamršenim slikama i obrascima. Ovi simboli predstavljaju halucinogene biljke, pokazujući važnost koju su one igrale u kultu njegovog obožavanja.

Najveća asocijacija na ovog boga bio je alkohol. Letnje proslave koje su se nazivale „Festivali cveća“ proslavljale su se svake godine u čast hoćipilija i njegove sestre bliznakinje Hoćiketsal. Igrale su se igre, recitovala se poezija i pesme su se pevale. Tokom tih festivala, obožavaoci su pili vrstu tekile koja se naziva „pulke“ i konzumirali pečurke „teonanakatl“ poznatije kao „dar od Boga“.[2]

Hoćipili

Zanimljivost[uredi | uredi izvor]

Možete naći princa cveća (osim ako je poslat na izložbe u drugim muzejima) u sobi u muzeju antropologije u Meksiko Sitiju. Lako ga je pronaći jer se nalazi prema centru sobe,a tu se takođe nalaze par zaniljivih artefakata koji su posvećeni i imaju veze sa njim. Muzej je otvoren od 9:00 do 19:00. svakim danom osim četvrtkom, kada je zatvoren za javnost. Ulaznica iznosi 51 pezos (2,5 evra), ali ako ste meksički državljanin ili strani stanovnik zemlje, nedeljom možete ući besplatno.[3]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Xōchipilli (na jeziku: engleski), 2019-12-18, Pristupljeno 2019-12-25 
  2. ^ „Xochipilli”. Ancient History Encyclopedia. Pristupljeno 2019-12-25. 
  3. ^ „Xochipilli”. Atlas Obscura (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2019-12-25.