Pređi na sadržaj

Husein-paša Ćuprilić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Husein-paša Ćuprilić
Datum rođenja1644
Mesto rođenjaKozluk
Datum smrti1702
Mesto smrtiSilivri
Kapela mira u Sremskim Karlovcima, gde je potpisan Karlovački mir.

Husein-paša Ćuprilić (1644—1702), poznat pod nadimkom Mudri, bio je veliki vezir Osmanskog carstva od 1697. do 1702. godine, tokom vladavine Mustafe II. Bio je veliki vezir prilikom potpisivanja Karlovačkog mira (1699).

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 1644. godine. Bio je sinovac Mehmeda-paše Ćuprilića (1656—1661), osnivača porodice Ćuprilić i rođak Fazil Ahmeda-paše (1661—1676) i Fazil Mustafe-paše (1689—1693). Jedan je od velikih vezira iz tzv. "ere Ćuprilića". Otac mu je bio Hasan, mlađi brat Mehmeda-paše Ćuprilića. Na velikovezirski presto došao je tokom vladavine sultana Mustafe II (1695—1703), na kraju Velikog bečkog rata. Zahvaljujući sposobnosti velikog vezira, Turci su odbacili Austrijance preko Save, a turska flota postala je u Crno more i na Mediteran. Napori evropske diplomatije doveli su do pregovora između Turske i Austrije koji su završeni Karlovačkim mirom. Ovo je prvi nepovoljan mir na koje je Osmansko carstvo bilo primorano. Ono se odreklo velikog dela teritorija u Evropi. Sledeće godine Carstvo je sklopilo mir i sa Rusijom (Petar Veliki) u Carigradu. Husein-paša Ćuprilić se potom posvetio gušenju revolucija u Arabiji, Egiptu, Krimu. Smanjio je broj janičara. Suzbijao je nomadski način života, naseljavajući nomade u Anadoliji i na Kipru. Smanjio je poreze na sapun, vino, duvan, kafu. Ukinuo je porez seljacima koji su se vraćali na svoja imanja, i za trgovce koji su pokušavali da pokrenu posao. Abdicirao je 1702. godine, nakon sukoba sa šejh-ul-islamom, Fejzulah efendijom. Umro je ubrzo iste godine.

Izvori[uredi | uredi izvor]