Festuca valesiaca
| Festuca valesiaca | |
|---|---|
| |
Naučna klasifikacija 
| |
| Carstvo: | Plantae |
| Kladus: | Tracheophytes |
| Kladus: | Angiospermae |
| Kladus: | Monocotyledones |
| Kladus: | Commelinids |
| Red: | Poales |
| Porodica: | Poaceae |
| Potporodica: | Pooideae |
| Rod: | Festuca |
| Vrsta: | F. valesiaca
|
| Binomno ime | |
| Festuca valesiaca Schleich. ex Gaudin
| |
Vlasulja janjčarica (lat. Festuca valesiaca) je višegodinja, zeljasta biljka iz porodice trava (lat. Poaceae). [1]
Opis[uredi | uredi izvor]
Vlasulja janjčarica je višegodinja, gusto busenasta biljka, koja može biti prevučena voštanom prevlakom (ali i ne mora), zelene boje sa intravaginalnim stabljikama. Stabljika je dugačka od 20 do 50 centimetara, ali nekada zna dostići visinu i do čak 70 centimetara. U gornjem delu biljka je tanka, glatka ili blago hrapava. Rukavac (ochrea) je gladak, go ili prekriven dlakama, plavkasto prevučen, razrezan. Jezičak (ligula) jako kratak, uvast, go. Listovi vrlo tanki ili tanko čekinjasti, veličine od 0.4 do 0.7 milimetara u prečniku, tupi, mlitavi ili čvrsti, uglavnom hrapavi i prevučeni voštanom prevlakom sa ukupno 3 skelerenhimska snopića. Cvast metlica je duguljaste forme, gusta, uspravna, dugačka od 2 do 14 centimetara. Klasići unutar metlice su dugački od 3 do 11 milimetara sa 3 do 8 cvetova, zelene su boje ili malo ljubičasto prošarani. Plevice su šilasto lancetaste, dugačke od 3.5 do 8 milimetara sa kratkom aristom. Arista je dugačka od 1 do 1.5 milimetara. Cveta u periodu od juna do jula. [1]
Rasprostranjenost i stanište[uredi | uredi izvor]
Naseljava stenovita i travnata mesta, kao i svetle šume. Rasprostranjena je na teritoriji južne i istočne Evrope, umerene Azije i Male Azije. [1]
Varijabilnost vrste[uredi | uredi izvor]
Festuca valesiaca subsp. pseudovina - klasići dugački od 3 do 6 milimetara, usko eliptične do jajaste forme, zelene ili ljubičaste boje, ponekad voštano prevučeni, goli ili sa hrapavim dlakama. Cvetova ima od 4 do 7. Donja pleva je dugačka od 1 do 2.5 milimetara, šilasto lancetasta, dok je gornja pleva dugačka od 1.8 do 3 miliemtra, šilasto do jajasto lancetasta, šiljata ili tupa. Plevica je duguljaste ili široko lancetaste forme, šiljata, dugačka od 2.5 do 4 miliemtra sa aristom, koja je dugačka od 0.5 do 2.5 milimetara. Biljke su gusto busenaste, zelene, sive, mogu biti prevučene voštanom prevlakom. Sterilne stabljike su postavljene intravaginalno. Stabljika je visoka od 10 do 40 centimetara, zelena, siva ili u gornjem delu ljubičastoružičasta. Listovi vrlo tanki ili slabo končasti, od 0.3 do 0.7 milimetara u prečniku, mlitavi, zeleni do sivozeleni, sa 5 nerava i ukupno 3 sklerenhimska snopića. Metlica jajasta ili uska, dugačka od 1.5 do 5.5 centimetara. Cveta u periodu od maja do jula. Rasprostranjena. [1]
Festuca valesiaca subsp. valesiaca - listovi veličine od 0.4 do 0.7 milimetara u prečniku, tupi, sivi, mogu biti voštano prevučeni sa 5 nerava. Rukavac je gladak, go ili prekriven dlakama sa ukupno 3 sklerenhimska snopića. Stabljika je visine od 20 do 70 centimetara sa 2 članka, gola, u gornjem delu glatka ili hrapava. Metlica je dugačka od 2 do čak 14 centimetara. Klasići su dugački od 5 do 7.5 milimetara, zelene do ljubičaste boje, često sivo voštano prevučeni. Pleve šilasto lancetaste, donja pleva dugačka od 1.2 do 3 milimetra, dok je gornja pleva dugačka od 1.8 do 4 miliemtra. Plevica šilasto lancetasta, dugačka od 3 do 5 milimetara, gola, glatka ili hrapava, ponekad dlakava, sa aristom dugačkom od 0.7 do 3.5 milimetara. Plodnik je gladak. Biljke gusto busenaste, zelene, katkad voštano prevučene. Sterilne stabljike postavljene intravaginalno. Cveta u periodu od maja do jula. [1]
Festuca valesiaca subsp. sulcata - listovi potpuno razvijeni, širine od 0.7 do 1.5 milimetara (ponekad se u okviru iste biljke mogu naći i tanki listovi širine od 0.4 do 0.5 milimetara), čekinjasti do skoro oblika sitine, u suvom stanju jasno uzdužno izbrazdani, zeleni ili sivi, glatki ili hrapavi, goli ili dlakavi sa 5 nerava. Rukavac je razrezan. Ligula jako kratka, uvasta, glatka ili vrlo malo dlakava. Metlica je dugačka od 2 do 12 centimetara, nešto mlitava. Klasići eliptične do uzdužno eliptične forme, dugački od 4 do 11 milimetara, sa 3 do 12 cvetova, zeleni ili intenzivno ljubičasti do čak crveno orošeni. Donja pleva šilasto lancetasta, od 2 do 3.8 milimetara dugačka, gornja pleva široko lancetasta, od 3 do 6 milimetara dugačka. Plevica je lancetaste forme, dugačka od 3 do 6 milimetara, glatka ili hrapava, gola ili prevučena dlakama ili po obodu trepljasta, sa aristom dugačkom od 1 do 4.5 milimetara, ali se može desiti da arista bude kraća ili da odsustvuje, što je retkost. Plodnik go. Biljke gusto busenaste, zelene ili sive. Sterilne stabljike postavljene intravaginalno. Stabljika visoka od 10 do 65 centimetara, u gornjem delu hrapava ili glatka. Cveta u periodu od maja do jula. [1]