Vicia cracca
| Vicia cracca | |
|---|---|
_(9254114711).jpg)
| |
Naučna klasifikacija 
| |
| Carstvo: | Plantae |
| Kladus: | Tracheophytes |
| Kladus: | Angiospermae |
| Kladus: | Eudicotidae |
| Kladus: | Rosids |
| Red: | Fabales |
| Porodica: | Fabaceae |
| Potporodica: | Faboideae |
| Rod: | Vicia |
| Vrsta: | V. cracca
|
| Binomno ime | |
| Vicia cracca | |
Ptičja grahorica (lat. Vicia cracca) je višegodišnja, zeljasta biljka iz porodice Fabaceae. Naziv roda potiče od latinske reči vincire, što znači vezati zbog sposobnosti biljke da se viticama (rašljikama) penje po drugim biljkama. Naziv ptičja grahorica je dobila po tome što ptice vrlo rado jedu njene semenke. [1]
Opis[uredi | uredi izvor]
Rizom biljke je granat, puzeći, na poprečnom preseku okruglog oblika. Stabljika je uspravna, visoka od 30 do 150 centimetara, negranata ili granata, većinom pokrivena kratkim i pomalo hrapavim dlačicama. Listovi su složeni, dugi od 5 do 15 centimetara, perasti, sastavljeni od 6 do 12 pari listića koji su uzano eliptični do linearni, na naličju prekriveni dlakama, sedeći, dužine 1,5 do 3 centimetra, širine do 0.5 centimetara, na vrhu šiljati ili zaobljeni, sa malobrojnim bočnim nervima i završavaju se razgranatim viticama/rašljikama. Zalisci (stipulae) su mali, dužine od 6 do 10 milimetara, polukopljasti do lancetasti, skoro linearni, bez nektarija, nenazubljeni ili su sa 1-2 zupca, ali ređe . Cvasti su grozdaste, obično duže od samog lista u čijem se pazuhu i nalaze. Sastavljene su od velikog broja cvetova (uglavnom oko 15). Cvet je zigomorfan i sastoji se iz 3 dela: zastavice (vexillum), koja predstavlja i najveći listić krunice, krilca (alae) u paru i čunić (carina). Cvet je velik, dužine 8 do 12 milimetara, cvetna drška dugačka do 1 milimetar. Čašica je kratko zvonasta, sa nejednakim zupcima. Donji listići čašice su linearno-lancetasti, mnogo duži od gornjih listića. Listići krunice su ljubičaste boje, 3 do 4 puta duži od čašice. Zastavica je jajasta ili polusrcasta, iste dužine kao nokatac ili duža od njega; krilca su malo kraća od zastavice, ali malo duža od čunića koji na vrhu ima pege. Plod je mahuna, izduženo rombična, spljoštena, dužine 2-3 centimetra i širine 5 do 6 milimetara, gola, mrke do crne boje, sa drškom koja ne probija čašicu. Cveta u periodu od juna do septembra. Seme je okruglo, prečnika 2.5 do 3.4 milimetra, maslinasto-mrke boje, sa tamnijim pegama i u jednoj mahuni ih ima od 4 do 8. Pupak (hilus) obuhvata 1/3 do 1/4 semena. [2] [3]
Stanište[uredi | uredi izvor]
Ptičja grahorica je prirodno rasprostranjena na području Evrope i Azije, kao i u severnoj Africi. U Severnoj Americi je naknadno donešena i smatra se korovskom biljkom. Raste na plodnim zemljištima, livadama, obrađenim ili zapuštenim terenima, uz rubove šuma, u šikarama, šibljacima, na njivama, pored puteva. Zastupljena je i u asocijacijama Danthonietum calycinae, Aerostidetum vulgaris, Brometum erecti i dr. Smatra se vrlo dobrom medonosnom biljkom. Med je svetložut, ukusan i prijatnog mirisa. Seme je takođe jestivo, melje se i koristi za pripremu kaša i vrlo često se konzumiralo za vreme nestašice hrane tokom istorije. [2] [3]
Varijabilnost vrste[uredi | uredi izvor]
1. Vicia cracca var. cracca – listići izduženo eliptični, uzani, dugački od 1.5 do 3 centimetra. Rasprostranjena.
2. Vicia cracca var. brevifolia – listići vrlo mali, uzani, izduženi, dugački jedva 1 centimetar. Rasprostranjena u Vojvodini na Petrovaradinskoj tvrđavi (Novi Sad).
Obe pomenute vrste su s tankim stabljikama, pokrivene proređenim, hrapavim dlakama.
3. Vicia cracca var. latifolia – listići izduženo jajasti, na vrhu tupi. Biljka većinom zelena, (sa) gustim, priljubljenim dlakama koje je prepokrivaju. U Srbiji je rasprostranjena na području Kosova (Ošljak) i na području Beograda (Lipovica)
4. Vicia cracca var. linearis – stabljika debela, pokrivena priljubljenim dlakama. Listići linearno lancetasti do linearni, ušiljeni. Rasprostranjena u Zapadnoj Srbiji (Zlatibor) i Jugoistočnoj Srbiji (Vlasina, Zvonačka banja) [2]